U Prijedoru je danas počela dvodnevna Međunarodna konferencija o koncentracionim logorima u Bosni i Hercegovini, koju je organizirao Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevo.
Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac, Jusuf Arifagić, naglasio je da se konferencija naučnog karaktera tiče svih logora na teritoriji BiH, bez obzira na to koji su narodi u njima bili zatvarani.
– Mislim da je bitno s naučnog aspekta dati odgovor za dešavanja ovdje 1992. godine, jer ta godina je bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i sve ono zlo koje se desilo ovdje. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi na tlu BiH, posebno ovdje u Prijedoru, trebaju raditi na našem zajedništvu – kazao je Arifagić i dodao da samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacijama koje dolaze.
Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i mjesta zatočenja. Naglasio je da na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje za više od 95 posto logoraša.
– Ono što Savez logoraša u BiH zahtijeva jeste da napokon izbjegnemo formalnu priču i da pristupimo rješavanju problema. Prema našim procjenama, oko 100.000 logoraša na području cijele BiH nije zaštićeno nikakvim zakonom. Krajnje je vrijeme za zakon o zaštiti žrtava ratne torture, odnosno, kako su ga sada nazvali, zakon o logorašima – rekao je Omerović.
Direktor Memorijalnog centra Sarajevo, Ahmed Kulanić, rekao je da nastoje integrativno govoriti o logorima u BiH, najavljujući da Centar planira ove i naredne godine uspostaviti muzej logora u Sarajevu, gdje će biti objedinjene sve priče o torturama i zločinima nad logorašima u BiH.
– Važno nam je da uključimo i čujemo glasove onih koji su preživjeli logore, da se čuju njihovi glasovi kada je u pitanju ova tema – naglasio je Kulanić, podcrtavajući kako moramo početi govoriti na osnovu činjenica i istine i na taj način prevladati sve izazove koji su danas pred nama, a koji su bazirani na događajima iz devedesetih godina, na ubistvima, zločinima koji su se dešavali, te da na taj način probamo u budućnosti graditi pomirenje.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, kazao je kako je veoma važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupiremo onima koji kreiranjem neistina i laži izokreću neke istorijske činjenice.
– Zato su ovakvi skupovi i konferencije nažalost ponekad bolni i tužni, ali zaista su nužni – rekao je Konaković.
Naglasio je i kako je naš zadatak da kroz dijalog, obrazovanje i istinu radimo na pomirenju i izgradnji mira.
– Neka nas ovaj dan podsjeti na važnost zajedništva, razumijevanja i nade. Neka nas podsjeti na obavezu da radimo na izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i dostojanstvo svakog pojedinca – zaključio je Konaković.
Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine KS, kazao je da je Vlada Kantona Sarajevo predana podršci projektima koji doprinose kolektivnom pamćenju i jačanju društvene kohezije.
– Kroz financijsku podršku, infrastrukturne projekte, ali i promociju svijesti o važnosti memorijalizacije, želimo osigurati da se sjećanje na prošlost prenosi budućim generacijama. Neka zaključci ove konferencije budu polazna osnova za buduću muzejsku postavku o svim logorima na području Bosne i Hercegovine – rekao je Okerić.
Ministar za boračka pitanja KS, Omer Osmanović, kazao je kako je održavanje konferencije na temu logora u Bosni i Hercegovini u gradu Prijedoru značajno iz više razloga.
– Tokom rata u Bosni i Hercegovini, u periodu od 1992. do 1995. godine, desili su se neki od najgorih ratnih zločina u modernoj evropskoj historiji. Prijedor je postao sinonim za stravična ubijanja i patnje civila, neljudsko postupanje prema civilima, posebno zbog postojanja logora kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje. Danas želimo da se sjetimo svih onih koji su sa kućnog praga odvedeni i brutalno ubijeni samo zato što su bili druge vjeroispovijesti ili što su vjerovali da mogu živjeti u bratstvu i jedinstvu. Sjećamo se svih onih za čijim tijelima se još uvijek traga, kao i onih koji su danas među nama, a preživjeli su ove stravične zločine. Ovo je posebno važno za preživjele i njihove porodice, koji često osjećaju da su njihova iskustva zaboravljena ili ignorisana – kazao je ministar Osmanović.
Između ostalih, konferenciji je prisustvovala i Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koja je u svom izlaganju kazala kako je Međunarodni krivični sud u Hagu donio niz pionirskih odluka, među kojima su i one koje se odnose na Prijedor.
Pozdravila je izvanrednu hrabrost i odlučnost preživjelih iz zatočeničkih logora koji su došli da svjedoče pred Međunarodnim krivičnim sudom.
– Njihova spremnost da se suoče sa svojim traumama i ponovo prežive sva bolna iskustva i traže pravdu služi kao spomenik njihovom nesalomljivom duhu i otpornosti na nezamislive teškoće. Ovi hrabri pojedinci su svojim svjedočenjima dali ključne dokaze, osvijetlili istinu i omogućili da se ostvari pravda. Njihov doprinos je neizostavan – kazala je Santana.
Nastavak konferencije uključuje panel diskusije prvog dana s fokusom na naučni aspekt, cilj medijskog praćenja i istraživanja logora u BiH, koji će kulminirati završnom sesijom na kojoj će živi svjedoci i preživjele žrtve logora iz svih dijelova BiH podijeliti svoja iskustva o logorima i strahotama koje su preživjeli. Drugi dan konferencije uključuje zaključna izlaganja.
Konferencija će biti nastavljena sutra u Sarajevu, a u okviru konferencije će se govoriti o ratnim zločinima u Prijedoru i njegovoj okolini sa porukom za budućnost, saopćeno je iz Memorijalnog centra Sarajevo.
(Fena)
