Učenici Druge gimnazije Mostar dostojanstveno i poletno obilježili Dan maternjeg jezika
Međunarodni Dan maternjeg jezika učenici i profesori Druge gimnazije Mostar sa svojim profesorima obilježili su prigodnim edukativnom programom u školskoj biblioteci. Dostojanstvenim i poletnim recitalima, citatima o historijatu, raskoši i jedinstvenim karakteristikama bosanskog jezika akcentirali su njegovo višestoljetno postojanje i ukazali na nemogućnost njegovog brisanja iz memorije, senzibiliteta i genetskih predispozicija utkanih u biće bosanskohercegovačkih naroda.
Uz, mladosti prilične, pjesme vedrih nota program je upotpunjen kratkom prezentacijom njihove učenice Sunčice Ačkar, dok su kratke časove o bosanskom jeziku održale profesorice Elvira Isaković-Hrle i Edina Čomić.
Profesorica Isaković – Hrle naglasila je kako je jezik i politička i psihološka i socijalna činjenica te da se razumijeva kao nacionalno blago i razlogom ponosa. „Čisto lingvistički gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, i bez političara, i bez religija, čak i bez svoga vlastitog imena, ali ne i bez govornika“, kazala je. U osvrtu na historijske tokove izdvojila je činjenicu da je od 1907.g., kada je političkim odlukama ukinut naziv bosanskog jezika, uslijedilo kontinuirano njegovo negiranje. „Međutim, jezik ima svoje govornike i ne može nestati“, poručila je profesorica Isaković-Hrle.
Profesorica Čomić u svom izlaganju fokusirala se na različitosti i sličnosti između južnoslavenskih standardnih jezika.
„Situacija u razumijevanju standardnih jezika na južnoslavenskim prostorima je složena. No ona nije jedinstvena u svijetu. U Skandinaviji je nekada bilo tako. Tamo je norveški jezik, u odnosu na danski i švedski, nastao dosta kasnije. Norvežani su prošli kroz nešto slično kao mi danas“, kazala je Čomić dodavši kako je u njihovom slučaju cijeli proces tekao priličito mirno, dok se u slučaju osporavanja bosanskog jezika to nije desilo. U izlaganju je podsjetila i na doprinose bosanskohercegovačkih književnika i lingvista koji su se nesebično borili za ravnopravnost bosanskog standardnog izraza. Učenicima je u najkraćim crticama objasnila je neke pojedinosti šta karakteriše jezike južnoslavenskog prostora, posebno se referirajući na bosanski, srpski hrvatski i crnogorski jezik.
(Mostarski.ba/Hasan Eminović)
