Uoči sezone grijanja: Istražili smo ponudu, cijene i potražnju

Nakon poskupljenja struje: Kako se grijati?

Bliži se sezona grijanja i građani ozbiljno razmišljaju o načinu na koji će se grijati, pogotovo nakon poskupljenja struje!

Mostar je jedini veći grad u Bosni i Hercegovini koji nema centralno grijanje, jer postojeće toplane od agresije nisu u funkciji. Građanima koji žive u stambenim zgradama jedini dostupan energent je električna energija.

Za tu opciju zbog enormno visokih cijena drva, posljednjih godina se opredjeljivao i sve veći broj građana, koji žive u privatnim kućama.
I jedni i drugi sada zbog posljednjeg značajnog poskupljenja struje, traže alternativna rješenja. Razmatraju vraćanje na opciju grijanja na čvrsto gorivo.

Pelet -sve rijeđa opcija

Prije nekoliko godina došlo je do ekspanzije grijanja na pellet. Veliki broj građana se odlučio za tu opciju, prvenstveno zbog niskih cijena, velike energetske efikasnosti, ali i higijenske prednosti.

Mnogi su kupili prilično skupe peći i kamine na pelet, računajući da će im se to dugoročno isplatiti. Međutim, cijene peleta su ubrzo značajno porasle, zbog čega su građani gotovo u potpunosti odustali od ovog načina grijanja.

U modi trenutno toplotne pumpe ili dizalice toplote

Rade na principu rashladnih uređaja, poput frižidera i zamrzivača. Toplotu preuzimaju iz tzv. niskotemperaturnih izvora, kao što su okolni zrak, zemlja i podzemne vode koje ne moraju biti geotermalne. Tu toplotu ulaganjem dodatne energije podižu na viši temperaturni nivo.
To znači da, ako postoji npr. voda s 12 stepeni celzija na nekoliko metara dubine, onda nju toplotna pumpa hladi na četiri stepena celzija, a toplotu preuzetu hlađenjem zagrijava na višu temperaturu.

To je omogućeno kompresorom koji troši električnu energiju. Kompresijom dobijamo toplotu na višim temperaturama, koja se oslobađa. Oslobođena toplota se koristi za grijanje.

Njihova prednost je u tome što se mogu koristiti i za hlađenje – jedan uređaj ima dvije funkcije.

Potrošnja struje ovisi i o tome kakvo je grijanje – da li je riječ o podnom grijanju ili nekom drugom, kao što je radijatorsko.

“Za svaki potrošeni kilovat sat električne energije dobija se od tri do pet kilovat sati toplotne energije ili rashladne energije ljeti. To znači da ako struju plaćamo 0,15 KM, energija grijanja ili toplota dođe od 0,3 do 0,5 KM po kilovat satu. U peletu imamo 0,7 KM po kilovat satu, u gasu više od 0,8 KM. To je najjeftinije gledajući samo trošak proizvedene toplote, s današnjim cijenama struje”, rekao je profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Azrudin Husika za Klix.ba.

Na domaćem tržištu prodaju se pumpe različitih proizvođača. Vrlo često kao najkvalitetnije preporučuju se one japanskog Mitsubishija i Hitachija.

Primjera radi, toplotna pumpa za jednu porodičnu kuću ili veće stanove košta između 12.000 i 20.000 KM. Sagovornik je istakao da se investicija isplati kroz četiri-pet godina.

Aktuelne cijene i vrste ogrijeva

Metar iscjepanih drva kod privatnika se kreće između 115-130 KM.

Osim privatnika Mostarci ogrijev kupuju i u preduzeću Drvosječa, prvenstveno zbog mogućnosti plaćanja na rate. Iako je tokom ljeta takva mogućnost bila ponuđena svima, trenutno u Drvosječi, kako su za Mostarski.ba rekli iz ovog preduzeća, na rate mogu kupovati samo penzioneri.

Cijene su sljedeće: iscjepano suho drvo 165 KM, iscjepano sirovo 148 KM, te u trupcima 168 KM.
Cijena kamenog mrkog uglja je 317 KM, dok drveni lignit košta 261 KM po toni.
Vreća kamenog uglja u granulaciji kocka, veličine 25-50mm i orah orah od 15-25mm, košta 15 KM.
Tona peleta 80% bukva, 20 % jela i smrča iznosi 413 KM, dok pelet 100 % bukva prve klase bez kore košta 499 KM.
Cijena bukovih briketa je 310 KM. Dostupan je i paket od 10 kg po cijeni od 5 KM.
Cijene su povoljnije za one koji plaćaju sve odjednom u gotovini:
iscjepano suho drvo 148 KM, iscjepano sirovo 133 KM, te u trupcima 168 KM.
Cijena kamenog mrkog uglja je 285 KM, dok drveni lignit košta 235 KM po toni.
Vreća kamenog uglja u granulaciji je ista 15 KM.
Tona peleta 80% bukva, 20 % jela i smrča iznosi 367 KM, dok pelet 100 % bukva prve klase bez kore košta 449 KM.
Cijena bukovih briketa je 279 KM. Paket od 10 kg je i za gotovinsko plaćanje 5 KM.

Zašto je važno održavati dimnjake?

Ukoliko se odlučite za grijanje na drva, potrebno je voditi računa o održavanju dimljaka, prvenstveno zbog sigurnosti, ali i ekonomičnosti.
Zato dimnjačari pozivaju da na vrijeme pripremite svoje peći i dimnjake, podsjećajući da je to preduslov za sigurnost, očuvanje imovine i ljudskih života, te spriječavanje neželjenih posljedica, požara i trovanja, koji nisu rijetkost.

Sanjin Drljević, mladi Mostarac koji je nakon 40 godina u Hercegovinu sa suprugom vratio dimnjačarski zanat, za Mostarski.ba kaže da su dimnjaci u našem gradu izuzetno zapušteni.

“Na terenu smo nerijetko nailazili na dimnjake koje niko nije očistio, vjerovali ili ne 30-40 godina. Istina , u zadnje vrijeme primjetno je da građani vode nešto više računa o održavanju, ali to još uvijek nije ni blizu onoga kako i koliko bi trebalo”, kaže Drljević za Mostarki.ba.

Na naše pitanje koliko košta čišćenje dimnjaka odgovara da se cijene kreću između 40-60 KM, u zavisnosti od udaljenosti na koju su on i supruga Tajma pozvani.

Potvrdio je za naš portal da se u zadnje vrijeme sve više građana odlučuje za grijanje na čvrsto gorivo.

Na šta ćete se Vi grijati ove zime?

(Mostarski.ba)