Nakon Banovića, putujemo u južni dio naše domovine i predstavljamo vam, iako malu, po mnogo čemu zanimljivu općinu Berkovići. Berkovići su općina koja je prije rata u Bosni i Hercegovini teritorijalno pripadala općini Stolac.
Potpisivanjem Deytonskog sporazuma, cijela teritorija općine Berkovići postaje dio entiteta Republika Srpska. Središte općine je naselje Berkovići.
Općinu Berkovići čine sljedeća naseljena mjesta: Barane, Berkovići, Bitunja, Brštanik, Burmazi, Dabrica, Do, Hatelji, Hodovo (dio), Hrgud (dio), Ljubljenica, Ljuti do, Meča, Poplat, Predolje, Strupići, Suzina, Stjepan Krst, Trusina, Žegulja.
U toj općini izvire rijeka Bregava.
Rijeka Bregava
Plodnost Dabarskog polja i umjereno kontinentalnu klimu mještani Berkovića vijekovima koriste za uzgoj autohtonih hercegovačkih poljoprivrednih kultura.
Općina Berkovići obiluje kulturno-historijskim spomenicima, a po narodnim predanjima u njoj se nalaze i ostaci temelja ispod kojih se nalazi zlato , zbog čega je zanimljiva i arheolozima.
U ovoj općini nalazi se i jedan od najvećih kamenoloma u BiH.
Blokovi arhitektonsko-građevinskog kamena iz ovog kamenoloma izvoze se na svjetsko tržište.
Stanovnoštvo se uglavnom bavi poljoprivredom.
Geografski položaj
Općina Berkovići smještena je na nadmorskoj visini od 347 metara. Njena površina je 249,69 kilometara kvadratnih.
Graniči sa općinama: Stolac, Nevesinje, Bileća i Ljubinje. Najveći dio teritorije ove općine čini Dabarsko polje, na čijem obodu je i naselje Berkovići, koje teritorijalno zauzima najveći dio općine Berkovići. Plodnost Dabarskog polja i umjereno kontinentalnu klimu mještani Berkovića vijekovima koriste za uzgoj autohtonih hercegovačkih poljoprivrednih kultura. Na klimu Berkovića utječe i blizina mora, reljef, izloženost cirkulacijama vazduha, geološki sastav, tako da se mješaju mediteranska i umjereno-kontinentalna klima, pa su zime blage, a ljetne žege ublažava stalno strujanje vazduha, koji je kristalno čist. Za ove prostore su karakteristični vjetrovi : bura, u narodu poznata kao “sjever”, i jugo.
Prirodna bogatstva
U Potkomu se nalazi pećina Ratkovača. Pećina nije arheološki istražena osim jednog dijela od strane mještana. Ispitani dio (oko 2 km) je isprepleten podzemnim hodnicima, dvoranama, pećinskim jezerima koji su bogato ukrašeni pećinskim nakitom. Postoje indicije da je pećina bila naseljena u prošlosti ili je služila kao sklonište.
Neposredno pored pećine se nalazi vodopad rijeke Opačice visine preko 150m. S obzirom da je tok Opačice periodičan, ni ljepota ovog vodopada nije stalna.
Vodopad rijeke Opačice
Iznad naselja Hatelji u strmim liticama se nalazi tzv. Sunićka pećina dužine svega 300m.
Na samoj granici sa opštinom Stolac, u Dolu, iz lomljenog krečnjaka izvire rijeka Bregava. Nadmorska visina vrela iznosi 120 m.
Za vrijeme maksimalnog vodostaja bojenjem vode u ponorima Fatničkog polja utvrđena je veza sa izvorima Trebišnjice i Bregave. Pored vrela Bregave nalazi se put Bileća-Berkovići-Stolac, tako da se turistima pruža mogućnost da upoznaju prirodne ljepote ove rijeke.
Kulturno-historijski spomenici
Berkovići sa svojom okolinom obiluju nizom značajnih kulturno-historijskih spomenika. Čitavo područje je arheološki slabo istraženo.
Na vrhu Straževica (1050 m) koji se uzdiže iznad Dabarskog polja izgrađena je crkva o kojoj se do danas ispredaju zagonetne priče. Prema narodnom predanju na tom mjestu se nalaze ostaci temelja u kojima je zatrpano zlato. U mjestu Potkom nalaze se ostaci crkve sv. Ilije koji potiču iz 14. ili 15. vijeka. Ktitori ove crkve su bili plemićka porodica Pićevići. Crkva je porušena poslije dolaska Turaka od 1480-1490. g. Sačuvani su samo temeljni zidovi do 55 cm visine. I crkva sv. Trojice na Gorici predstavlja svojevrstan kulturno-historijski spomenik.
Dabarsko polje
Postoje još crkve na Trusini i u Ljutom Dolu. Tu je i stari grad Koštun (od lat. Kostrum-logor), koji datira iz ranog srednjeg vijeka, čime se ubraja u naše najstarije gradove. Građen je najkasnije u 10. vijeku. Grad je imao 6 kula i okolo okomiti zid koji je još uočljiv. Ništa manje nisu interesantne nekropole stećaka kojih ima dosta na terenu općine. Neke od većih se nalaze u Dabrici (Crkvine), Hateljima, Predolju, Potkomu, Ljubljanici, Dolu, Koritniku, Bračićima, Blacima, Ljutom Dolu, Suzini. Na ovim terenima nisu izostala ni spomen-obilježja iz NOB-a. U samom centru Berkovića nalazi se spomenik palim borcima i spomen-biste narodnih heroja Save Belovića i Danila Soldatića.
Privreda u Berkovićima
U općini Berkovići nalazi se jedan od najvećih kamenoloma u Bosni i Hercegovini, a blokovi arhitektonsko građevinskog kamena iz ovog kamenoloma izvoze se na svjetsko tržište. Zahvaljujući kamenolomu u Dabrici zaposleno je desetine mještana. Svoj interes ovdje su našli Kinezi, koji se nalaze u vlasničkoj strukturi i koji kamen plasiraju na kinesko tržište. Na teritoriji općine Berkovići nalaze se dva ispitana nalazišta za korištenje građevinskog kamena, te bezbroj nalazišta gdje bi se mogao proizvoditi šljunak i kreč.
Kamenolom
Ispitivanje kvalitete ovog kamena počelo je 2008. godine a kompaniji “Kremnice”, specijalizovanoj za obradu prirodnog kamena, 2014. Godine su se priključili Kinezi i od tada je potražnja za hercegovačkim kamenom znatno veća. Ovaj kamen upotrebljava se za zidanje ali i kao kamena obloga. Radnici su ga prozvali “kremit”, a planirano je i njegovo brendiranje.
(Mostarski.ba)
