Upoznajmo BiH /Općina Busovača

U centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na površini od 157,5 km2, smještena je teritorija općine Busovača. Sama činjenica da predstavlja čvorište
izuzetno važnih i saobraćajnih putnih komunikacija, te njen geostrategijski položaj, općinu Busovača čine izuzetno atkraktivnom destinacijom.

 

Prekrasan krajolik, sa blagim brežuljcima oko grada, koji se pretapaju u visoke planine, obrasle gustom šumom i šumskim plodovima, ovom kraju daju posebne čari. Sam reljef općine je područje međusobno povezanih dolina vodotocima rijeka Lašve, Kozice i Ivančice, okružene planinskim vrhovima od kojih su najviši: Čardak 1650 m, Granovice 1623 m.

Najniža tačka ovog području iznosi 345 m dok je sam grad smješten na 394 m nadmorske visine. Glavni cestovni pravci, koji se protežu ovim područjem su: magistralni put Lašva – Travnik i regionalni put Kaonik – Blažuj.

 

Geografski  položaj

Grad je smješten na dvije rijeke, Kozici i Ivančici. Planine koje okružuju grad su Vranica, Busovačka planina i Hum. Busovača je poznata po izletištima Tisovac, Busovačke staje i Pridolci. Rijeka Kozica izvire na planini Vranici, a pritoka je rijeke Lašve. Na rijeci se nalaze dvije MHE, po jedna u gornjem i donjem toku. Na rijeci se nalaze tri vodopada. Kroz teritoriju općine Busovača prolaze glavne putne komunikacije za Sarajevo (glavni grad BiH) i Kiseljak sa jedne, Zenicu i dalje prema Doboju sa druge, te Travnik i dalje prema Jajcu, Bihaću … sa treće strane.

Historija

Pod svojim sadašnjim imenom Busovača se u pisanim dokumentima prvi put spominje 16. 8. 1371. godine kada je izvjesni Gojko Čepić iz
Busovače prodao Johanu Rombaldu Bonu 30 milijarija željeza. Navedeni datum je upisan na grbu grada Busovače i isti se obilježava kao
Dan Općine.

Historijski nastanak i razvoj grada Busovače, mnogo je stariji od prvog pisanog spomena. Iako nije sačuvano mnogo materijalnih ostataka iz prošlih razdoblja, neolitsko doba, obilježilo je naseljavanje ovog kraja, čemu svjedoče grobovi starih Ilira u dolini rijeke Kozice, te srebrni novac Ilira (Apolonie) pronađen na području Kaonika. U rimsko doba kroz Busovaču prolazila je važna rimska cesta. Materijalne ostatke rimske kulture na tom području čine četvrti, ostaci rimske građevine od opeke u selu Polje, podzemna grobnica na brežuljku Borak, ruine rimskih kuća i mnogi drugi pokazatelji. Najvrjedniji nalaz iz ovog perioda je novac Ilira zvan Apolonie s lokaliteta Jelinak koji se čuva u zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Najznačajniji kulturno-historijski objekti: Grad Medvjedgrad iz XII. stoljeća; utvrda Hum; Kastela na planini Zahor, gdje postoje ostaci soba u stijenama i katoličko groblje ; grad iznad Putiša iz XIII. – XV. stoljeća; Sulejmanbegova džamija- u centru naselja, a potiče iz XVI. stoljeća, te je rekonstrukcijama izmijenjen prvobitni izgled; Drvena džamija u Busovači predstavlja tipičnu mahalsku džamiju; turbe Abdul-Mumina Šljivića; Šejh-Sulejmanovo turbe u Podbarama; Han Mile Hidića,…

Na prostorima općine Busovača nalazi se više lokaliteta na kojima se nalaze  srednjovijekovni nadgrobni spomenici.

Na desnoj obali rijeke Lašve, u naseljenom mjestu Katići, na lokalitetu Borak, nalazila se nekropola sa 4 stećka u obliku ploča, bez natpisa i ukrasa. Nekropola je sedamdesetih godina prošlog stoljeća potpuno uništena za vrijeme gradnje društvenog doma.

U naselju Donje Krčevine nalazi se nekropola sa 63 stećka, a nešto sjevernije još jedna sa 4 stećka. Svi oni su u obliku sanduka, osim tri koji su u obliku sljemenjaka. Veći broj stećaka je oštećen, ali ima i onih koji su i danas u dosta dobrom stanju. Lokalitet u Donjim Krčevinama je po broju stećaka veći od svih ostalih koji se nalaze na području općine Busovača. Treba naglasiti da su stećci u ovoj nekropoli klesani od konglomerata kamena škriljca, što je za posljedicu imalo njihovo drobljenje prilikom pokušaja razbijanja.

Na lokalitetu Ravan kod sela Hozanovići nalazi se nekropola sa 27 stećaka u obliku sanduka, od kojih je većina oštećena, a isti nemaju natpisa niti ukrasa.

U selu Dobraljevo nalaze se dva osamljena stećka (lokalitet zvani Kaursko groblje) koji su u obliku sanduka, poprilično velikih dimenzija. Isti nemaju natpisa niti ukrasa, ali su dosta dobro očuvani.

Nekropolu sa 16 stećaka nalazi se i u naseljenom mjestu Ravan, u neposrednoj blizini Busovače. Svi su u obliku sanduka osim jednog koji je u obliku sljemenjaka. Nemaju natpisa niti ukrasa, ali neki od njih imaju postolje, što je raritet na ovim prostorima. U selu Polje, uz samu cestu Busovača – Sarajevo, nalazila se nekropola sa 9 stećaka u obliku sanduka. Od ove nekropole, baš kao što je slučaj i sa nekropolom od 7 stećaka u selu Bukovci, nije ostalo ništa. Potpuno su uništene, a kamenje istih je ugrađeno u privredne i stambene objekte, odnosno izgradnju potpornog zida.

Na teritoriji općine Busovača nalaze se ostaci kulturno – historijskih spomenika i cjelina iz prahistorijskog doba, rimskog doba, srednjeg vijeka, perioda turske i austro – ugarske uprave, te spomenik iz Narodnooslobodilačkog rata.

Razvoj

Do intenzivnijeg industrijskog razvoja općine Busovača dolazi u periodu nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu nastaju nosioci
privrednog razvoja ovog područja: Tvornica za proizvodnju vatrostalnih materijala „Vatrostalna“, Tvornica za proizvodnju opekarskih proizvoda
„Nigma“, Tvornica mediapan ploča „Mediapan“, Trgovisko-uslužno preduzeće „Tisovac“, Preduzeće za pružanje ugostiteljskih usluga „Ugostiteljstvo“,
Preduzeće za proizvodnju oblikovanih građevinskih materijala „PGM“ i mnogi drugi privredni subjekti.

Danas, općina Busovača spada u kategoriju slabo razvijenih općina u Bosni i Hercegovini. Od prijeratnih nosilaca privrednog razvoja danas se jedino za preduzeće „Nigma Termoziegel“ d.o.o. može reći da posluje, dok je stanje u „Vatrostalna – Samoborka“ mnogo
složenije.  Prirodna bogatstva su umnogome odredila smjernice razvoja kroz privatnu inicijativu.

Vodeći se analizom i ocijenjenim stanjem turističkih resursa i sadržaja, ali i trendovima na tržištu turizma, dugoročni razvoji specifičnih oblika turizma u općini Busovača bi se mogli bazirati na:

– očuvanoj prirodi Busovačke planine i postojanje ski centara i izletišta,

– povoljnom geoprometnom položaju,

– bogatstvu kuturno – historijskih spomenika.

Prirodne znamenitosti

Najvažniji prirodni resurs općine Busovača je Busovačka planina koja se nalazi na 1.570 m nadmorske visine, a zbog svog izolovanog područja i ugodne klime bila je najpoznatije odmaralište u općini.

Busovačka planina je poznata po endemskog vrsti biljke alpska ruža, a na njoj se nalazi i skijaški centar.

Skijaški centar Busovačka planina se sastoji od 2 skijaške staze koje opslužuju 2 ski lifta.

Izletište Tisovac se nalazi na 5 km udaljenosti od centra Busovače odakle se pruža najpogodniji prilazmasivu Vranice iz pravca Busovače. Trenutno se u sklopu izletišta nalaze rekreativni sadržaji i vikend objekti, a planirano je da se izgrade smještajno – ugostiteljski objekti kako bi se upotpunila turistička ponuda na Tisovcu.

Izletište Zahor je jedno od većih izletišta na području općine koje je od mjesta Kaćuni udaljeno 3 km. Prilaz makadamskim putem iz mjesta Kaćuni je omogućen tokom čitave godine, a glavno obilježje ovog izletišta su izvorišta pitke vode i očuvana šumska prostranstva.

Ski centar Pridolci je smješten na obroncima planine Vranica, udaljen od Busovače 15 km. Dužina ski staze je 800 m, a baby lifta 400 m i idealna je za početnike i rekreativce. Staze opslužuju 2 ski lifta, a kao i u ski centru Busovačka planina.

Busovački kraj sa bogatom i burnom prošlošću, zauzima veoma važno mjesto u historijskom razvoju BiH. Povoljan geografski položaj, ugodna klima, prirodne ljepote, gostoprimstvo domaćina, samo su neke od odlika, koje Busovaču čine destinacijom, koju vrijedi posjetiti.

 

 

(Mostarski.ba/općinabusovača.com, visitmycountry.net, wikipedia, strategija razvoja općine Busovača)