Upoznajmo BiH/Općina Hadžići

U njedrima olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice, na magistralnom putu M 17 Sarajevo-Mostar, oko 20 km udaljeni od centra Sarajeva, nalazi se općina Hadžići.

 

 

Nakon Drugog svjetskog rata na području hadžićke općine djelovala su tri mjesna odbora, Hadžići, Pazarić i Tarčin, a u sastavu Sreza Sarajevo. Tek donošenjem Opšteg zakona o narodnim odborima 19.4.1952. godine uspostavljena je centralna vlast na području čitave opštine, i prvi put čitavo hadžićko područje predstavlja jednu administrativnu cjelinu koja se zove Opština Hadžići.

Historija

Na današnjem prostoru Hadžića u periodu prahistorije, postojala je primarna komunikacija koja je dolinom rijeke Neretve išla u istočnu BiH. Antička komunikacija koja je ovdje uspostavljena u 2. vijeku nove ere pratila je prahistorijsku predhodnicu. Na teritoriji današnje Općine Hadžići uočljivo je da su prahistorijska naselja (Gradine) bila smještena na obroncima Ormanja, Bjelašnice i Igmana te u dolini rijeke Zujevine. Od arheoloških lokaliteta izdvajaju se hronološki nedefinisani u Tinovu brdu, Gradelju i Gradini (Gradac).
Najvažniji ostaci antičke kulture nađeni na terenu općine Hadžići su dva epigrafska spomenika sa natpisima. Jedan je pronađen u Ljubovčića potoku kod Pazarića, drugi u Gracu kod Hadžića. Epigrafski spomenik sa natpisom nađen je u septembru 1892. godine na obali malog Ljubovčića potoka u blizini džamije , a sada se nalazi u blizini Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Pronašao ga je Karl Pač, čuveni sarajevski arheolog i naučno ga je obradio u Glasniku Zemaljskog muzeja za 1894. godinu, knjiga 6. Original teksta prvog epigrafskog spomenika iz Pazarića sa uobičajenog latinskog jezika glasi: Bogovima manima titus Aurelius satuvninus aureliji Aumrieioni najpobožnijoj ženi zaslužnoj i sebi za života postavio spomenik koja je živjela 29 godina i 4 mjeseca.

U srednjem vijeku današnje područje općine Hadžići prvobitno bilo je u sastavu Župe Lepenice. Postojanje male Župe Smucke u okviru Lepenice može se tumačiti raspadom velikih župskih oblasti na manje. Ovaj prostor se nalazio od 12. vijeka pod vlašću bosanskih banova. Kasnije tokom 14. vijeka donacijama vladara ova oblast dolazi pod upravu porodice Kosača, ali u nekim mjestima dalje egzistira vlast bosanskih vladara (Gradac i Smucka). Kroz današnje Hadžiće postojala je prirodna veza srednje Bosne i Dubrovnika. Zbog toga postoji više tranzitnih carina, od kojih je jedna bila Raštelica (ital. carina). Arheološki podaci govore o postojanju dva srednjovjekovna grada a to su: Gradac kod Hadžića i Tuhelj kod Tarčina. Za njih P. Anđelić tvrdi da su bili centri manjih upravnih jedinica. Za Tuhelj se tvrdi da se može identifikovati sa današnjim naseljem Smucka. Gradac se u izvorima pominje 1355. i 1378. u vezi sa carinom bosanskog vladara te se iz tog izvora vidi da se nalazi pod vlašću kralja (Tvrtka I). Historijsko područje Gradac proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čine: prahistorijska gradina, rimski spomenici, srednjovjekovni grad, temelji srednjovjekovne crkve, nekropola sa stećcima i kamenolom.

Na području općine Hadžići danas ima 39 ili 40 lokacija-nekropola stećaka sa ukupno 604 stećka,  ili čak  nešto  i više. Večina lokacija je ugrožena i postoji potreba da se zaštite od daljnje  devastacije  i  propadanja,  a  neke već devastirane lokacije zaslužuju adekvatno zbrinjavanje u vidu dislokacije i premještanja na bolja i sigurnija mjesta kao što su javne površine, školska dvorišta i slično.

Dolaskom Osmanlija i razvoja Sarajeva, Smucka gubi značaj raskrsnice, a javlja se Pazarić kao najvažnija raskrsnica. Sam naziv upućuje na malo trgovište sa nekoliko hanova. Današnji Pazarić nastaje nakon izgradnje željezničke pruge Sarajevo-Metković. Pored hanova u Pazariću postojali su hanovi Japalaka u Tarčinu, jedan u Raštelici i oko naselja Breze u donjim Hadžićima, a postojao je jak lokalni trg Blažuj.
U užem prostoru Hadžića formira se naselje tek u osmanlijskom perodu i to u Donjim Hadžićima, mada postojanje Margetinog groblja sa stećcima u centru današnjih Hadžića upućuje na postojanje naselja u srednjem vijeku. Prvi pomen imena Hadžići nalazimo tek 1688. godine u topografskoj karti župe Smucke. Tokom 18. vijeka Hadžići postaju sjedište džemata (seoske Općine) pod nazivom Hadželi. U današnjemobliku kao naselje, Hadžići se razvijaju u austrougarskom periodu. U privrednom i tranzitnom pogledu Hadžići dobijaju na značaju poslije izgradnje željezničke pruge Sarajevo-Metković 1891. godine. Preko Metkovića izvozila se rezana građa iz hadžićke pilane, koja je bila jedna od jačih u okolini Sarajeva. Pored pilane postojala je i šprungova krečana koja je imala značaj za razvoj građevinske industrije. U urbanom pogledu, pored objekata iz oblasti industrije i željezničkog saobraćaja (pilane, željezničke stanice) niču i stambeni objekti. Svoj današnji izgled Hadžići dobijaju između dva svjetska rata, pogotovo u peridu poslije Drugog svjetskog rata kada je nastavljena izgradnja započeta u austrougarskom periodu. U toku izgradnje Hadžići postaju urbana sredina i administrativni lokalni centar.

Kultura
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Hadžići nalazi se sljedeći spomenik:
″Gradac″ (historijsko područje).

U kanjonu Sućeska rijeke Zujevine nalaze se ostaci prahistorijske gradine za koju se pretpostavlja da je bila kraljevski grad i jedan je od značajnih reprezenata područja Hadžića u srednjem vijeku.

Kompleks je izgrađen za odbranu užeg prostora gornjeg toka rijeke Bosne s pritokama, formiran je u XIV i prvoj polovini XV stoljeća, uz glavne komunikacijske pravce koji su pratili glavne riječne tokove, odbrambeni sistem utvrđenja.

Odlukom Komisije za očuvanje proglašena je nacionalnim spomenikom BiH, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba iz ove institucije.

Kako su naveli, nacionalni spomenik čine: prahistorijska gradina, rimski spomenici, srednjovjekovni grad, temelji srednjovjekovne crkve, nekropola sa stećcima i kamenolom.

Gradac spominje ban i kralj Tvrtko 1355. godine i osim tog podatka nema mu spomena u historiji. Odnosno, prvi put je spomenut u jednom čiriličnom pismu koje su Dubrovčani uputili bosanskom banu i kralju Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću. U Gradcu se nalazila odbrambena utvrda, crkva, nekropola stećaka, carina i trg odnosno trgovišće, i on je predstavljao centar naselja koja su mu gravitirala u srednjem vijeku.

Turizam
Hadžići su općina koja ima izvanredne uslove za razvoj turizma. Zimski sportski tereni na Igmanu i Bjelašnici, šume bogate divljačju pružaju izvanredne mogućnost za lovni turizam. Uz olimpijske planine Igman i Bjelašnicu tu su i Šavnici, jedno od najljepših skijališta gdje je izgrađena savremena ski staza, na kojoj se mogu održavati međunarodna takmičenja, a sagrađen je i skijaški dom sa preko 50 ležaja. Hadžići su bogati rijekama i potocima sa dosta ribe, posebno potočne pastrmke. Zbog svog položaja Općina je poznata po seoskom turizmu, te prirodnoj hrani, a posebni specijaliteti su sir i kajmak sa bjelašničkih sela.

Pećina Megara, poznata još i kao Kuvija, nalazi se na sjeverozapadnoj padini Orlovca, na planini Preslici u zapadnom dijelu planinskog sklopa Bjelašnice. Pećina je vrlo jednostavnog oblika i sastoji se od jednog jedinog kanala ukupne dužine nešto preko 220 m.
Po bogatstvu pećinskih ukrasa pećina Megara spada među najljepše pećine u BiH, a poznata je kao jedno od najbogatijih nalazišta pećinskog medvjeda (Ursus spelacus) koji je živio u vrijeme posljednjeg ledenog doba.

Šume bogate različitim vrstama divljači pružaju izvanredne mogućnost za lovni turizam.

Hadžići su bogati rijekama i potocima sa dosta ribe, posebno potočne pastrmke.

Hadžići imaju uslove i za razvoj seoskog turizma, jer su poznati po izuzetno atraktivnim predjelima i prirodnoj hrani, a posebni specijaliteti su sir i kajmak iz bjelašničkih sela.

Razvoj 

U Općini je u proteklom periodu zabilježen značajan privredni rast, što se posebno odnosi na porast prehrambene industrije, drvo-prerađivačke industrije, građevinarstva, a zabilježena su pozitivna kretanja u oblasti turizma.

Razvoj prehrambene industrije prepoznat je kao jedan od najznačajnijih potencijala. Općina već raspolaže značajnim instaliranim kapacitetima za preradu i proizvodnju hrane. Problem je nekontrolirani uvoz i to uglavnom proizvoda sumnjivog kvaliteta. Stavljanjem pod kontrolu uvoza hrane, kao i većim podsticajnim mjerama, prije svega za poljoprivredne proizvođače, uticalo bi se na povećanje proizvodnje, te bi se tim osigurale i značajne količine sirovina za potrebe prehrambene industrije. Ovim mjerama prehrambena industrija dobila bi mjesto koje zaslužuje u razvoju privrede, a samim tim i u razvoju Općine, a došlo bi do poboljšanja materijalnog statusa stanovnika. Neophodno je smanjiti pritiske na okoliš koji nastaju od korištenja repromaterijala, ambalaže i otpadaka u domaćinstvima, a što se negativno odražava na
ljudsko zdravlje, tlo, vodu, zrak i prostor. Nosioci prehrambene industrije u Općini su Coca -Cola Beverages BiH d.o.o, Akova group, Argeta, Teloptic – mljekara, Sinalco, kao i samostalni poljoprivredni proizvođači.

Drvoprerađivačka industrija je, uz prehrambenu industriju, u prednosti u odnosu na ostale grane industrije, jer se u potpunosti može osloniti na domaću vlastitu sirovinu. Pored proizvodnje stolarije, pločastog namještaja i tapeciranog namještaja, veliku ulogu imaju i pilane gdje se
stvaraju velike količine drvnog otpada koji se koristi kao energent ili u proizvodnji briketa. Da bi se spriječile neželjene emisije u radnu sredinu i okoliš potrebno je inovirati postojeće tehnologije.

Kao nosioce ove grane industrije u Općini može se prepoznati privredno društvo ¨Begex¨ d.o.o., te određeni broj malih pilana.
Uslijed priliva kapitala i investicija u izgradnji novih turističkih i infrastrukturnih objekata na teritoriji općine Hadžići, u narednom periodu očekuje se potpuna rehabilitacija građevinskog sektora i jačanje građevinske operative na ovim prostorima i upošljavanje većeg broja radnika,
budući da je uslijed ratnih razaranja građevinska operativa zajedno sa privrednim subjektima koji su bili nosioci ove privredne aktivnosti, pretrpjela velika razaranja i oštećenja.

(wikipedia, startegijarazvojaopćinjehadžići.ba, općinahadžići.ba, radiosarajevo.ba)