Upoznajmo BiH/Općina Jajce

Geografski položaj

Općina Jajce se nalazi u zapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf.

U odnosu na 1992. godinu teritorij općine je izmijenjen i smanjen za 33 km², obzirom da su nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH dijelovi općine Jajce ušli u sastav novoformirane općine Jezero u RS, dok je općini Jajce pripao dio općine Mrkonjić Grad. Općina je s ostalim dijelovima BiH prometno povezana magistralnim putevima M-5 i M-16. Općinu Jajce čini 61 naseljeno mjesto organizirano u 27 mjesnih zajednica. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 45.007 stanovnika.

Grad Jajce nalazi se na obalama rijeka Pliva i Vrbas na sjevernoj geografskoj širini od 40º20´30´´ i na istočnoj geografskoj dužini od 17º14´16´´ i odlikuje je brdsko-planinski teren.

Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 362,5 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh). Gradska jezgra Jajca nalazi se na nadmorskoj visini koja na tvrđavi iznosi 470 metara, dok je nadmorska visina na Plivskim jezerima 426,6 metara.
Ovim područjem protječu rijeke Pliva i Vrbas sa više pritoka, bogate plemenitom ribom, a 5 kilometara od grada nalaze se Veliko i Malo plivsko jezero, koje okružuju atraktivne vodenice. Jezera su pogodna za sportove na vodi (veslačka i kajakaška takmičenja).

Okolne planine, kojima dominira Suhi Vrh (1.431 m), obiluju crnogoričnom i bjelogoričnom šumom koje pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije i u kojima se nalazi raznovrsna divljač, ljekovito bilje i tereni pogodni za zimske sportove.
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama.
Zahvaljujući vodenom potencijalu na području općine Jajce nalaze se dvije hidroelektarne – HE Jajce I i HE Jajce II, koje osiguravaju godišnju proizvodnju od ukupno 225.454.000 Kwh električne energije.

Privreda

Na području općine nalazi se više mineralnih i rudnih nalazišta, uključujući nalazišta boksita u području Poljana i Bešpelja.
U okolini grada postoje nalazišta nemetalnih materijala pogodnih za građevinarstvo, nalazišta građevinskog kamena u Komotinskom potoku, nalazišta gline u Divičanima, te gips-anhidrita na obali Plivskog jezera.
Arheološka nalazišta, otkrivena u samom centru grada, ukazuju da su ljudi na ovim prostorima žvjeli još prije 6.000 godina.
Posebno su značajna nalazišta iz rimskog doba, kako u samom gradu, tako i u okolini. Među njih spadaju Hram boga Mitrasa i nekropole iz 4. stoljeća.

Historija

Jajce se u pisanom dokumentu prvi put spominje 1396. godine u kojem se osnivač grada Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350 – 1416) naziva «conte di Jajce». Naziv Jajca potječe, najvjerovatnije, od jajolike stijene na kojoj je sagrađena tvrđava.
U 15. vijeku Jajce je bilo sjedište bosanskih kraljeva, a ovdje se 1461. godine krunisao i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević. U pohodu na Evropu Turci su 1463. godine osvojili Jajce i pogubili kralja čije se kosti danas čuvaju u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Iste godine kralj Matija Korvin osvaja Jajce koje sve do 1527. godine ostaje središte jajačke banovine od Prusca do Banjaluke. Nakon 64 godine stalnih borbi Turci su 1527. godine ponovno zauzeli Jajce i ono postaje sastavni dio Turske carevine. Za vrijeme turske vladavine u Jajcu se nalazi više obrazovnih ustanova, a u okolini su bili i značajni prepisivački centri.

U Jajcu je postojao vodovod, napravljeno je i veliko kupatilo-hamam čiji ostaci su i danas sačuvani. U borbama za autonomiju Bosne od turskog carstva u Jajcu je pružen značajan otpor turskim snagama na čelu sa Omer-pašom Latasom.
Tursku upravu zamjenjuje Austrougarska 1878. godine. Jajce se sa ostalim dijelom Monarhije povezuje cestom Jajce-Banjaluka i željezničkom prugom Jajce – Lašva i Jajce – Mliništa. Gradi se za to doba najveća hidrocentrala u ovom dijelu Evrope, pa je vodopad bio osvijetljen još u 19. stoljeću.

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918-1941.) Jajce je bilo središte sreza, a u Drugom svjetskom ratu, 1943. godine, ovdje je stvorena Titova Jugoslavija.
Prirodna bogatstva koja čine i rijeka Pliva sa svojim jezerima i vodopadom, te bogato kulturno-istorijsko naslijeđe (Stari grad, katakombe, Omer-begova kuća, crkva sv. Marije i toranj sv. Luke, hram Mitrasa. Ukupno 25 nacionalnih spomenika predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu

Prirodne i kulturno-historisjke znamenitosti

Vodopad

Jedan od dvanaest najljepših na svijetu, ali jedini koji se nalazi u centru grada. Jedinstven po načinu nastanka, čini ga rijeka Pliva dok izlijevanjem u Vrbas na originalan način završava svoj tok.

Jajačka tvrđava največa je i najtrvrđa u Bosni bila, pa velikom osvajaču sultanu Muhamedu El Fatihu nije uspjelo da je osvoji ni nakon što je pokorio cijelu Bosnu. Odolijevala je Osmanlijama punih 65 godina i da bi se ojačala građena je u 4 etape. Z a p a dni tvrđavin bedem je Travnička kapija. Izgrađena je u XV stoljeću i uz nju je krajem XVII prislonjena Omerbegova kuća. Slika sljubljene orijentalne i srednjovjekovne građevine lijep je i paradigmatičan primjer simbioze istočnog i zapadnog, karakterističan za Bosnu. Na istočnom bedemu jajačke tvrđave, nalazi se Banjalučka kapija.
Hram Boga Mitrasa – tauroktona, indoiranskog božanstva. Mitrasov kult je bio rasprostranjen kod Rimljana tako da svjedoči o antičkoj kulturi u Jajcu. Rimljani su ga sagradili u IV vijeku, a ‘otkriven’ je 1931. god. Ako uđemo, prizorićemo reljefu žrtvovanja bika.

Muzej II Zasjedanja AVNOJ-a. 29. novembra 1943. god. u Jajcu je održano II Zasjedanje AVNOJ-a i udareni su temelji SFRJ. Rođenje Jugoslavije u Jajcu, socijalistički je pandan kraljevske prijestolnice iz Srednjeg vijeka.

Medvjed kula je građena romaničkim stilom i zbog toga spada u najstarije građevine bosanskog srednjeg vijeka. Postoje dva vjerovanja u vezi etimologije njenog imena. Jedno kaže da je nazvana medvjeđom zbog glomaznosti i debljine zidova koja iznosi i do 6 m. Drugo, popularnije, kaže da su je tako zvali jer su u njoj živjeli medvjedi kojima su bacani zarobljenici i kažnjenici.

 

Toranj Sv. Luke je zapravo zvonik gotičke crkve Sv. Marije, makar se metonimijski njime naziva cijela crkva. Nastao je u XV vijeku i oblikom gradnje upućuje na čak 3 stila: romanički, gotički i renesansni. Datum nastanka crkve nije utvrđen, ali se pretpostavlja da je nastala na mjestu starije romaničke crkve početkom XV vijeka. Crkva je bila mjestom čuvanja mošti Sv. Luke Evanđeliste koje je u Jajce kao miraz donijela posljednja bosanska kraljica Mara Jelena.
Jajca.

Katakombe

Radi se o jedinstvenoj podzemnoj grobnoj kapelici koju je za sebe i svoju porodicu sagradio osnivač Jajca Hrvoje Vukčić. Ako suspregnemo jezu i uđemo u hladnoću grobnice, vidjećemo oltar sa apsidom okruženu gotičkim lukom. Na osnovu nedovršenog crteža Hrvojevog grba blizu ulaza, utvrđeno je da je kapela sagrađena 1410 godine.

Džamija Esme Sultanije

Sultanija je bila udata za bosanskog vezira Mehmed – pašu Muhsinovića i dala je izgraditi džamiju 1753. god. Za izgradnju džamije, vezana je lijepa i tragična priča. Sultanija je bila bolesna i rekli su joj da će ozdraviti ako sagradi džamiju na mjestu gdje se dvije rijeke spajaju u jednu. Nesretna sultanija je to učinila, plativši ju naušnicom koju je skinula s uha. Nije doživjela završetak gradnje, ali elegancija i ljepota građevina svakako čuva uspomenu na nju i njenu tragičnu sudbinu.

Na inicijativu Općine Jajce, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uputila je Predsjedništvu BiH prijedlog za uvrštavanje uže gradske jezgre grada Jajca na prestižnu Listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a. Predsjedništvo BiH je u novembru 2006. godine podržalo inicijativu i uputilo prijedlog Kandidature BiH za Jajce u sjedište UNESCO-a.

Poznate ličnosti

U Jajcu su rođeni Nikola Šop bosansko-hercegovački pjesnik, akademik Sulejman Redžić, akademik Dubravko Lovrenović, pozorišna umjetnica Hasija Borić.

(Mostarski.ba/općinajajce.ba)