Upoznajmo BiH/Općina Kakanj

Geografski položaj

Kakanj je općina u centralnoj Bosni, koja se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smještena je između brda na obje obale rijeke Zgošće.

Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko – planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim resursima koji su još uvijek nedovoljno iskorišteni, a što usuštini predstavlja povoljne inpute za razvoj kakanjske privrede.

Geološka građa izuzetno je složena. Teren je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih paleozojskih, zatim mezozojskih i mladih – tercijalnih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je jurska neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokih degradiranih i podzolno – pseudoglejnih obročnih tala. Oblici reljefa su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, a kod trošnijih stijena su blaži i zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti produkti raspadanja koji potiču od čistih krečnjaka i silicijskog praškastog materijala, pa su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala aluvijalno – deluvijalna tla.

Općina Kakanj koja je pretežno brdsko – planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom klimom, iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5 km, izuzev rijeke Bosne, su čiste i industrijski neopterećene. Kanjoni rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice su povoljni za izgradnju manjih hidrocentrala. U gornjim dijelovima svojih tokova ove rijeke, uključujući i rijeku Bijele vode, su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uvjete općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica,Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci, i to: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.

 

Historija

Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba. Srednjovjekovni naziv za ovo područje bio je Trstivnica. Pretpostavlja se da je u vrijeme Rimske imperije ovdje postojalo naselje, premda ostaci iz tog perioda nisu pronađeni. Ne postoje ni arheološki niti toponimski tragovi iz ranog Srednjeg vijeka.

Tek pred kraj XIV vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata pod nazivom Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322-1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime Kraljeva Sutjeska, u starim dokumentima još iz XIV vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.

Za razliku od Bobovca kraljevski dvor bio je smješten u blizini naselja. Politička funkcija kraljevskog grada Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada njamoćniji evropski vladar Sigismund Luksemburški.

U XIV i XV stoljeću Bosna je doživjela veliki kulturni napredak te su istaknuti kulturni krugovi svoje mjesto našli na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Bobovac su u maju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva. Brojni sačuvani dokumenti bosanskih vladara izdati su upravo u Kraljevoj Sutjesci.

Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području. Posebnost i draž bosanskohercegovačke kulturne historije čine njeni stećci, kameni nadgrobni spomenici na koje je brojnim reljefnim ukrasima upisan dio života i historije Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najljepši jeste Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju. Izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

 

Privreda

Općina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, privredno najznačajnijem i najgušće naseljenom regionu BiH. Željezničkom prugom Doboj-Sarajevo-Ploče i magistralnim putem Sarajevo-Zenica-Doboj. Područje Kaknja je povezano sa svim krajevima zemlje, a preko njih sa Evropom i svijetom.

Općina Kakanj pokriva područje od oko 417 km2, koje naseljava 46.000 stanovnika. Područje je bogato ležištima kvalitetnog mrkog ugljena, što je omogućilo da se u Kaknju izgradi Termoelektrana koja je najveća u Bosni i Hercegovini. U općini je razvijena i drvna industrija i proizvodnja cementa.

 

Ponijeri

Ponijeri su planinsko izletište na nadmorskoj visini od 1200 metara, koje je udaljeno oko 20 kilometara od centra Kaknja. Zbog nadmorske visine ujedno je i zračna banja.

Naziv Ponijeri potječe od riječi ponor ili poniranje, jer se na nekoliko mjesta može naiċi na ponore. Nakon Drugog svjetskog rata na Ponijerima su vršena ispitivanja bojenjem vode tamošnjih potoka. Voda koja ponire u središtu Ponijera, dokazano je da se pojavljuje negdje na dnu Ponijera u obliku vrela.
Izletište Ponijeri se nalaze u sastavu masiva Ravne Planine koja se pruža između općina Kakanj,  Zavidovići, Vareš i Zenica s najvećim vrhom Tajan na nadmorskoj visini od 1297 metara.

U podnožju Ponijera izvire veliki broj rijeka i potoka a najpoznatije su: Suha, Marošićka rijeka, Žuća, Ribnica, Mala Rijeka, Boriva i Lužnica. Sastavni je dio Spomenika prirode Tajan. Vode koje poniru s područja Ponijerskog polja i Opake Ravan (njih 6) javljaju se kao vrelo rijeke Žuća, zakonom zaštićeno kao strogi prirodni rezervat dok ponori s područja Močila i Omlatka izvoru kao Djedova vrela u slivu rijeke Borive i Trstionice.
Nedaleko od izletišta nalazi se turistički privlačan Park prirode Tajan koji se nalazi između općina Zavidovići, Kakanj i Vareš, na nadmorskoj visini 1297 m. Područje Parka prirode bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima i endemskim biljkama.

(Mostarski.ba, Općina Kakanj, visitmycountry)