Upoznajmo BiH/Općina Sapna

Općina Sapna se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, administrativno graniči sa općinama Zvornik i Lopare, Kalesijom i Teočakom. Obuhvata istočne obronke planine Majevice i gornji tok rijeke Sapne sa njenim pritokama Rožanjkom i Munjačom. Centralni dio općine je smješten uz rijeku Sapnu i regionalni put Zvornik – Priboj na nadmorskoj visini od 147 m, a ostala naselja u odnosu na centralni dio pružaju se ka sjeveru i jugozapadu. Reljef općine je tipično brdsko-planinski sa rijetkim ravničarskim predjelima, a kompletno područje ima karakteristike nagnutosti terena ka istoku i dijelom prema sjeverozapadu. Veći dio teritorije (51,32 %) je pod listopadnim šumama.

Historija

Sapna je imala svoju autonomnost još od ranog perioda historije BiH. Poznato je da su na području Sapne ljudi živjeli još od najstarijih vremena. Sapna kao administrativno – teritorijalni pojam se spominje još u periodu srednjeg vijeka.

Poznat je i na najstarijim kartama ucrtan naziv Župa Sapna. U onom vremenu taj naziv je predstavljao područje koje je egzistiralo kao jedna autonomna cjelina. Dokaz aktivnog življenja ljudi na području Sapne su mnogobrojni stećci koji se i danas nalaze u naseljima: Hanđelići, Međeđa, Gornja Sapna itd. U periodu srednjeg vijeka Sapna je predstavljala važno komunikacijsko područje između tadašnjih gradova Zvornika i Teočaka.

Dolaskom Osmanlija na ove prostore Sapna se spominje kao nahija Sapna koja pripada zvorničkom sandžaku koji je osnovan u periodu izmedu 1478. i 1483. godine. Veoma aktivnu naseljenost ljudi iz ovog perioda potvrđuju mnogobrojna mezarja koja se nalaze na više lokaliteta.

Za vrijeme austro – ugarske vlasti Sapna pripada zvorničkom kotaru (srezu). Također u vrijeme kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije Sapna je bila u sastavu sreza Zvornik kao jedna od deset općina, a u sastavu okruga tuzlanskog.

Nakon Drugog svjetskog rata Sapna egzistira kao općinsko središte sve do 1958. godine kada se gasi zvornički srez i priključuje tuzlanskom, a općina Sapna se pripaja općini Zvornik. Tokom agresije na BiH dio tadašnje općine Zvornik, odnosno današnja općina Sapna se na veoma efikasan način organizirala i opstala kao slobodni teritorij.

Nekropole stećaka

Na lokalitetu Sječa, naselje Međeđa, općina Sapna, nalazi se nekropola sa 47 stećaka. Na jednoj parceli se nalazi 39 stećaka, oblika sanduka i sljemenjaka. Stećci su prekriveni mahovinom i raspoređeni u nekoliko redova orijentacije Istok-Zapad. Na istom lokalitetu udaljenosti oko 50m od prve parcele nalazi se još pet stećaka, dva sanduka i tri sljemenjaka, oštećenih i obraslih mahovinom i lišajevima. Još dva stećka su odvojena od nekropole oko 100m na šumskoj parceli, oštećeni su i zarasli u šiblje.

Izvan nekropole, pored puta nalazi se jedan stećak, suprotne orijentacije od ostalih na nekropoli. Po njegovom položaju se može zaključiti da je dislociran sa svog prvobitnog mjesta.
U naselju Zaseok nalazi se stećak u obliku stuba sa natpisom. Ovaj stećak je izmještan nekoliko puta sa svoje prvobitne lokacije.

Na lokalitetu Bjelovnice, općina Teočak, nalazi se 17 stećaka. Oblika su sljemenjaka i sanduka. Stećci su oštećeni i zarasli vegetacijom.

Posjećeno je i mezarje u naselju Snježnica gdje se nalazi 13 stećaka. Stećak sa natpisom je ugrađen u ogradu mezarja i na taj način je njegov oblik uništen. U glasniku Zemaljskog muzeja, Ćiro Truhelka, je objavio rad pod naslovom „Natpisi iz sjevere i istočne Bosne“ , 1895. godine gdje pominje navedeni stećak. Naveo je da je stećak po obliku sljemenjak koji je sa čeone i bočne strane imao natpis. Natpis sa bočne strane se i danas vidi. U natpisu se spominje pokojnik po imenu Veseoko Golubović, a spomenik mu podižu sedam sinova.

Turizam

Turizam kao grana privrede na području općine Sapna može da se razvija zahvaljujući postojanju jezera „Sniježnica“ (dio jezera pripada općini Sapna u površini od 466,7 ha). Ako se ovome doda zdrava i ekološki očuvana sredina, šume i raznovrsna šumska divljač, onda postoje uslovi za organizovanjem raznih sportskih takmičenja i za razvoj turizma.

Jezero Sniježnica je vještačko jezero napravljeno za potrebe termoelektrane Ugljevik. Dvije trećine površine jezera teritorijalno pripada općini Teočak a jedna trećina općini Sapna.

 

Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko – planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati savremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već realizirani.

 

(Mostarski.ba/općina sapna.ba, strategija razvoja općine Sapna,