Upoznajmo BiH/Općina Vlasenica
Općina Vlasenica je smještena u istočnom dijelu Bosne i Hercegovinee, u dijelu srednjeg Podrinja, na sjevernim obroncima planine Javor.
Geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih općina. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.
Historija
Vlasenica je dobila ime po travi “Vlasulji” koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom “Birač”, oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, među kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 – 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci.
Stećci u Mršićima, Vlasenica
Mršići su selo koje je od Vlasenice udaljeno oko 6 km. zračne linije na sjevernu stranu.
Na Mršića brdu, nalazi se nekropola sa 7 stećaka (2 sanduka i 5 sljemenjaka. Spomenici su dobro klesani, danas su neki znatno oštećeni. Postavljeni su po obadva glavna pravca.
Ukrašen je 1 sljemenjak. Na njegovim čeonim stranama prikazani su motivi ljiljana. Ovaj spomenik ima natpis koji nam kaže da je tu sahranjen zlatar Divac.
Turizam
Vlaseničko područje je idealno za razvoj turizma zbog svog povoljnog geografskog položaja, bogatstva flore i faune, iznimnim prirodnim pogodnostima. Na ovom području postoji potencijal za razvoj različitih vrsta turizma kao što je zimsko-planinski, seoski, lovni, ribolovni, eko- turizam te zdravstveni turizam. Posebno obilježje ovog kraja su visoke i guste šume koje zauzimaju velik dio ovog područja.
Zbog raznolikog sastava drveća koji čine bukve, jele, javori, borovi, smreka, ali i Pančićeva omorika), obilja šumskih plodova, posebno raznih vrsta gljiva (vrganj, smrčak, lisičarke, rujnice, reduše i dr.) i rasprostranjenosti razne divljači (srne,divlje svinje, medvjeda, vuka, lisice, zeca i ostalih), te zbog bogatstva ribljeg života (pastrmka, mladica, lipljan, mrena, škobalj, klen i dr.) ovo područje svakodnevno privlači brojne zaljubljenike u prirodu. Za razvoj zimskog turizma zaslužna je planina Javor.
STARI GRAD VELEDIN
Vlasenica iz svoje ponude može da izdvoji i neke kulturno-istorijske cjeline koje misterioznim izgledom i bogatom prošlošću privlače radoznale posjetioce, kao što je stari grad Veledin, smješten zapadno od gradskog naselja, na sjeverozapadnim obroncima Javor planine. Na sjeverozapadu od Veledina je vrh Kom, južno je Suhi vrh, a istočno Kobiljača.
“Veledin je posebno atraktivan za pješačke planinarske ture, a iz pravca Vlasenice postoji markirana planinarska staza koja vodi pokraj rječica do Veledina”.
Planina Javor
Planina Javor ili Javor-gora ima veliku uticaj na klimatske karakteristike cjelog područja, klima je umjereno-kontinentalna sa prelazom u subplaninsku i planinsku klimu ili klimu srednjih visina (600-1200 m n.v.). Ovakva klima jača organizam, povećava broj crvenih krvnih zrnaca (hemoglobina) za 10 %, pogodna je za mlađe asmatičare, rekonvalescente, plućne bolesnike i sl. Kao značajna pogodnost ovog klimatskog tipa je i vrlo kratak period aklimatizacije ljudskog organizma.
Meteorološka služba Austrougarske (mjerna stanica Han Pijesak) je krajem 19. i početkom 20. vijeka utvrdila da je vazduh na Javor-gori najbogatiji ozonom u čitavoj Austrougarskoj carevini i da u tome pogledu zauzima drugo mjesto u Evropi – odmah iza Nice.
Svi ovi podaci govore da postoje izuzetni prirodni potencijali za razvoj turizma i to posebno aktivnog odmora. Postoje i stvoreni resursi koje čine obilježene staze za planinarenje i pješačenje (više od 200 kilometara) i obilježene staze za brdski biciklizam (oko 120 kilometara). Veoma aktivno Planinarsko društvo „ACER“ i Biciklistički klub „KPL Vlasenica“ omogućavaju stručnu podršku i na usluzi su zainteresovanim posjetiocima.
Dodatni motiv za ovu vrstu aktivnog boravka u prirodi predstavlja činjenica da su navedenim stazama povezane prirodne i kulturno-istorijske atraktivnosti opštine Vlasenica i susjednih opština a konfiguracija terena omogućava kombinaciju staza po složenosti pa je tako moguće planirati izlete u skladu sa željama i zahtjevima posjetioca.
Vlaseničko jezero
Na samom ulasku u Vlasenicu, neposredno uz magistralni put koji od Šekovića vodi u ovaj grad, nalazi se Vlaseničko jezero. Uz ovu malu vodenu površinu izgrađen je sportsko-rekreacioni centar lokalnog karaktera.
Jezero je izduženog oblika, dužine oko 100, a širine oko 30 metara. Nalazi se na oko 550 metara nadmorske visine. Značajno je u vrijeme kupališne sezone. Pored kupanja, na jezeru postoje mogućnosti za rekreaciju, na nekoliko sportskih terena. Infrastrukturu upotpunjuju ugostiteljski objekti.
Koncentracioni logor Sušica
U razdoblju od maja pa sve do kraja septembra 1992. godine bio je logor za zatvaranje, mučenje,silovanje i ubijanje bošnjačkog stanovništva sa područja općine Vlasenica ali i ostalih podrinjskih općina.
Kroz ovaj logor je prošlo i bilo zatvoreno preko 8.000 osoba, muškaraca, žena, djece i staraca koji su držani u krajnje nehumanim uslovima. Logoraši su svakodnevno bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, raznim oblicima seksualnog zlostavljanja, silovanju i na kraju ubijani.
Prema podacima MKCK u ovom logoru je ubijeno 1.617 logoraša. Međutim, taj broj je mnogo veći s obzirom na provjerene činjenice koje govore o tome kako je veliki broj logoraša organizovano izvođen iz logora i prebacivan na lokalitet Han Ploče jedan kilometar udaljenom od Vlasenice, koji se nalazi na južnom putu prema Han-Pijesku. Na tom mjestu je u tzv. “jarugu” u masovnim egzekucijama ubijeno i bačeno preko 1.000 logoraša, o čemu svjedoči nekoliko do sada otkrivenih manjh grobnica i više masovnih grobnica (Ogradice, Debelo Brdo, Jelovačka česma, Tugovo…).
Za zločine počinjene u logoru Sušica pred Haškim tribunalom i Sudom Bosne i Hercegovine pravosnažno su osuđeni: Dragan Nikolić na 20 godina, Predrag Bastah na 22 godine i Goran Višković na 18 godina zatvora
Poznate ličnosti
Derviš Sušić
Vedad Ibišević
Derviš Sušić je bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i romansijer. Rođen je u Vlasenici 3. jula 1925. godine, a umro u Sarajevu 1990.
Svoj stvaralački rad započinje romanima o Danilu, “Ja Danilo” i “Danilo u stavu mirno”. 1964. godine Ja danilo doživljava dramatizaciju i tako se okreće Sušićevo stvaralaštvo prema dijaloškim scenama. Uz dramu, bavi se i drugim žanrovima kao što su radio i televizijske drame, televizijski serijali.
Neka od prezentativnih djela su: “Ja, Danilo”, “Jesenji cvat”, “Veliki vezir”, “Baja i drugovi”, “Drugarica Historija”… U TV dramaturgiji istakao se djelima “Stijena i Bijeg”. Istakao se i scensko- muzičkim programom Cvijet za čovjekoljubje, koja je jedna od najznačajnijih poratnih tvorevina tog žanra.
U njegovim djelima naglašen kronološki princip prikazivanja osnovne radnje. Radnja se prikazuje tako da je dominantno oblikovanje dramskih lica i uspostavljanjem odnosa među njima.
Iako se bavio povijesnim temama u djelima kao što su “Veliki vezir”, “Posljednja ljubav Hasana Kaimije i Teferič”, piše i djela koja tematiziraju suvremenu problematiku. Neka od tih djela su “Ja, Danili”, “Ne čekajući Mijata”, “Jesenji cvat” i “Profesionalci”.
Vedad Ibišević
Vedad Ibišević rođen je 6. augusta 1984. godine u Vlasenici. Za Bosnu i Hercegovinu je postigao neke od najvažnijih golova u njenoj historiji.
Ibišević je golom protiv Litvanije odveo BiH na Svjetsko prvenstvo u Brazil 2014. godine, a tamo protiv Argentine postigao prvi gol za BiH na veilikim takmičenjima. Zbog rata svoju karijeru je započeo u Americi, ali je prve profesionalne korake napravio u francuskom PSG. Kasnije je uspješno igrao za Allemaniu Aachen, Hoffnehim, Stuttgart i Herthu Berlin. Zbog sjajnog osjećaja za gol prozvan je “kraljem šesnaesterca”.
Sjajnim karakterom postao je miljenik svih selektora i fudbalera reprezentacije BiH sa kojima je radio.
Foto: Arhiva
