Uvoz struje u BiH skočio 101% u 2025. godini
BiH u 2025. udvostručila uvoz struje na 628 mil. KM. Rast izvoza 30%, ali stručnjaci upozoravaju na energetski disbalans i posljedice CBAM-a.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, tokom 2025. godine zabilježen je snažan rast uvoza električne energije, koji je premašio 100 odsto u odnosu na prethodnu godinu, piše Akta.ba.
Vrijednost uvezene struje u 2025. godini iznosila je 628.956.522 KM, što predstavlja povećanje od 316.344.461 KM ili 101 odsto u poređenju s 2024. godinom, kada je uvoz električne energije bio 312.612.061 KM.
Istovremeno je evidentiran i rast izvoza. Električna energija je i dalje proizvod koji je Bosna i Hercegovina najviše izvozila tokom prošle godine. Ukupna vrijednost izvoza u 2025. iznosila je 868.807.398 KM, što je za 199.028.963 KM više nego godinu ranije, odnosno oko 30 odsto više u odnosu na 2024.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH ukazali su na značaj energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi zemlje, naglašavajući njegov uticaj na ukupne izvozne rezultate.
“Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101%, dostigavši vrijednost od 628,96 miliona KM. Ovakav nagli porast ukazuje na izražen energetski disbalans, uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Govoreći o strukturi rasta izvoza, iz Komore su naveli da se najdinamičniji napredak bilježi u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije. S druge strane, tradicionalne grane poput proizvodnje metalnih konstrukcija i namještaja imaju sporiji rast, a u pojedinim segmentima i blagi pad.
“Ovi trendovi potvrđuju da se bosanskohercegovačka privreda sve snažnije oslanja na sektore veće izvozne elastičnosti i da se postepeno pomjera ka industrijama sa većom dodanom vrijednošću i jačom povezanošću sa inostranim tržištima”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Kao ključne razloge povećanog uvoza struje, stručnjaci navode pad domaće proizvodnje i tehničke probleme u energetskom sektoru.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da su najveći razlozi za povećan uvoz električne energije u prošloj godini manja proizvodnja uglja, loša hidrologija, te svi problemi sa termoelektranama u Republici Srpskoj.
“Ovo su tri glavna uzroka zbog čega je došlo do drastičnog uvoza struje. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje šta će se dešavati u ovoj i narednim godinama zbog CBAM-a. Što se tiče državnih elektroprivreda, ulaganja u obnovljive izvore energije su veoma mala. Privatna inicijativa je mnogo ažurnija, odnosno puno bolje se snalazi u tome. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a doći do pada izvoza u ovoj godini, ali vrlo vjerovatno i do povećanja uvoza električne energije. Ovo može imati dalekosežne posljedice. Ono što moram spomenuti je da je ‘Elektroprivreda BiH’ u svojim planovima poslovanja planirala da pokrene novi tarifni postupak u drugom dijelu ove godine i da im FERK odobri povećanje cijena električne energije prema domaćinstvima. Ja ne mogu reći da će do toga sigurno doći, ali tako piše u njihovim planovima”, objasnio je Bečarević.
(Mostarski.ba)
