U organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru je počela dvodnevna naučna konferencija pod nazivom “Fortifikacije i vojne komunikacije na tlu Bosne i Hercegovine od antike do 1918.”.
Konferencija je organizirana u partnerstvu s Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i Udruđenjem za modernu historiju Sarajevo. Direktor Arhiva HKK-a Amir Kadribegović istakao je da je ova konferencija rezultat kvalitetne saradnje ove tri institucije.
Kako je dodao, na konferenciju se prijavilo 27 učesnika, profesora i istraživača iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Među njima su i tri učesnika iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dok je dijelom ove naučne konferencije i 30 učesnika iz History Festa.
“To je pokazatelj da smo uradili jako kvalitetan posao i nadamo se da će ova naučna konferencija, u godinama koje dolaze, postati tradicionalna i biti nešto što će na ovom području imati veliki značaj”, istakao je Kadribegović.
Na konferenciji se kroz odgovarajuće cjeline obrađuju sljedeće teme: vrste, način izgradnje, proširenja, nadogradnje, teritorijalni raspored i funkcije utvrda, pomoćni redovi i službe u utvrdama, pitanje vodosnabdijevanja, higijena i zdravstvena njega, svakodnevni život, kao i pitanje fortifikacija u narodnim pjesmama.
“Ova naučna konferencija organizira se u godini u kojoj Arhiv HNK-a obilježava 70 godina svoga rada i postojanja i ovo je jedan od devet događaja kojim će Arhiv obilježiti ovaj značajan jubilej. Usuđujem se reći da je ova naučna konferencija, prema značaju, možda i najvažniji događaj kojeg organiziramo u ovoj godini”, smatra Kadribegović.
Dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ Edim Šator kaže kako se radi o široko postavljenoj konferenciji koja će s različitih aspekata ukazati na bitnost i značaj fortifikacije i vojne komunikacije na prostoru BiH do 1918. godine.
” Cilj nam je bio da stavimo fokus na istraživanje različitih fortifikacijskih objekata, kao i vojnih komunikacija na prostoru BiH koja je bogata različitim vrstama kulturno-historijskog naslijeđa. Želimo pokazati i ukazati na različite načine na koji se ti fortifikacijski objekti, između ostalog, mogu koristiti u kulturnom turizmu”, dodao je dekan Šator.
Osim toga, ističe dekan, cilj je bio da se na interdisciplinarni način istraže različite teme, od književnosti do vojne komunikacije, a ne isključivo teme s povijesnog ili arheološkog aspekta.
Iako su fortifikacije oduvijek imale vojnu funkciju, na ovoj konferenciji rasvijetljeni su i brojni drugi aspekti, poput okoliša, humane geografije, utjecaja na izgradnju identiteta i slično.
(Fena)
