VIDEO/ Žrtve porodičnog nasilja mlađe osobe i djeca od 8 do 14 godina

Konferencija o rodno zasnovanom nasilju organizirana je u utorak u Mostaru, a na njoj je istaknuto kako su žrtve porodičnog nasilja najčešće mlađe osobe od 25 do 45 godina starosti te djeca u dobi od 8 do 14 godina.

Konferenciju je organiziralo Koordinaciono tijelo za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici Hercegovačko-neretvanskog kantona, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, a ona je okupila predstavnike nadležnih institucija, centara za socijalni rad, policije, obrazovnih institucija i civilnog društva.

Uime tog koordinacionog tijela obratila se pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite u HNK Alma Kozo koja je kazala kako je pandemijsko vrijeme pokazalo da je nasilje u porodici bilo u znatnom porastu i da se procentualno povećalo za oko 20 posto u odnosu na prethodne godine kada nije bilo pandemije.

” I dalje su nam žrtve porodičkog nasilja u najčešćim slučajevima žene, djeca i u manjem broju slučajeva muškarci. Dob žrtava porodičnog nasilja kreće se od 25 do 45 godina bez obzira na spol, a najčešći oblici porodičnog nasilja su fizičko nasilje, uz koje svakako ide i psihičko, odnosno verbalno i emocionalno, a prisutno je i seksualno nasilje. Djeca koja su žrtve porodičnog nasilja najčešće su u dobi od 8 do 14 godina”, naglasila je Kozo.

Dodala je kako se ovih dana očekuje potpisivanje protokola o međusobnoj saradnji svih institucija na ovom polju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu te da su dobili saglasnost od svih lokalnih zajednica i ministarstava.

Izvršna direktorica Udruženja “Žene BiH” i psihologinja i psihoterapeutkinja u ‘sigurnoj kući’ Dijana Tadić istakla je kako je nasilje u porodici puno širi problem te da ne obuhvata samo nasilje prema ženama.

“Međutim, koliko je često nasilje nad ženama postalo je sinonim da kada kažemo nasilje u porodici, automatski mislimo na nasilje prema ženama. Svim našim zalaganjima podiže se svijest građanima i građankama da se nekako danas nasilje sve više prijavljuje. Generalno, potrebno je još puno raditi na tom problemu jer kod nas društvo još uvijek smatra da je to privatni problem”, ocijenila je Tadić.

Nasilje u porodici, kako ističe, nije privatni već društveni problem i s jednim događajem nasilja kreće i niz drugih problema.

“Kod nasilja prema ženama, žena češće i lakše obolijeva, izostaje više s posla, ne može dovoljno emocionalno da se posveti svojoj djeci što kasnije naravno ima uticaj i na sam razvoj djeteta, pogotovo u stvaranju osjećaja sigurnosti i emocionalne povezanosti, što je jako bitno u adolescentskom razdoblju. Naravno, tu dolazi teorija transgeneracijskog prenosa nasilja gdje djeca uče po modelu od strane očeva, gdje imaju veliku tendenciju da i oni kasnije budu nasilni prema svojim roditeljima, suprugama, sestrama ili potpuno suprotno da se povlače u sebi i budu skloni nekakvim depresivnim ponašanjima, samoozljeđivanju i drugo. U svakom slučaju, djeca su uvijek žrtve nasilja bez obzira i ako nisu direktno viktimizirana”, zaključila je.

Šef Kancelarije Misije OSCE-a u Mostaru Ioannis Piliouris poručio je kako Misija OSCE-a ostaje posvećena jačanju rodnih, institucionalnih mehanizama u BiH osiguravajući pristup pravdi, podizanju svijesti i izgradnji kapaciteta.

Na današnjoj konferenciji predstavljen je rad Koordinacijskog tima na implementaciji Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici za period 2020.-2022.

Također, prezentovan je rad Udruženja “Žena BiH”, sa fokusom na podršku žrtvama nasilja, a razgovarano je i o važnosti edukacije osoblja u odgojno-obrazovnim ustanovama.

(Fena)