Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) reagovalo je povodom, kako navode, posljednjih aktivnosti Hrvatskog narodnog kazališta Mostar (HNK) i javnih istupa koji se odnose na Islamsku zajednicu u BiH – Muftijstvo mostarsko, te pitanje Lakišića vakufa u Mostaru.
Iz VKBI-ja poručuju da se pitanja imovine vjerskih zajednica i statusa sakralnih prostora moraju rješavati isključivo u okviru Ustava i zakona Bosne i Hercegovine.
U saopćenju VKBI navodi da je HNK Mostar posljednjih dana, putem medija, pokrenuo kampanju protiv Islamske zajednice u BiH – Muftijstva mostarskog, pri čemu, kako tvrde, „uzurpira prava koja vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini imaju“ na osnovu Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, kao i Ustava BiH.
Poseban akcent VKBI stavlja na postupanje Grada Mostara u slučaju Lakišića vakufa, navodeći da se mora uzeti u obzir Zakon o posebnoj zaštiti sakralnih objekata i prostora.
Prema ovom zakonu, kako podsjećaju iz VKBI-ja, sakralnim prostorima smatraju se, između ostalog, groblja i mezarja, sa ili bez pojedinačnih spomenika i objekata, turbeta i mauzoleji, stećci i druge vrste nekropola, kao i prostori i ambijentalne cjeline koje imaju sakralni značaj.
„Odredbama ovog Zakona uređene su i obaveze administrativnih organa kao što je Grad Mostar u pogledu prostora koji su pripadali sakralnim prostorima, kao što je i slučaj sa Lakišića vakufom u Mostaru“, navodi VKBI.
Iz ove institucije smatraju da se postupanjem Grada Mostara u slučaju Lakišića vakufa, kao i javnom kampanjom HNK Mostar, zadire u pravo Islamske zajednice da posjeduje vlastitu vakufsku imovinu i njome autonomno upravlja.
VKBI posebno ukazuje na činjenicu da, prema njihovom navodu, osim Zakona o posebnoj zaštiti sakralnih objekata i prostora, na nivou Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona ne postoji poseban zakon o grobljima niti drugi zakon koji uređuje pitanje sakralnih prostora.
„Prema tome, ograničavanje prava Islamske zajednice u pogledu zaštite Lakišića vakufa kao nekadašnjeg sakralnog prostora nisu zasnovana na zakonu niti međunarodnim pravnim standardima“, stav je VKBI-ja.
U saopćenju se podsjeća i na odredbe Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH.
VKBI navodi da je ovim zakonom propisano da crkve i vjerske zajednice posjeduju vlastitu imovinu i imovinska prava kojima slobodno raspolažu i upravljaju, dok država nema pravo da se miješa u njihovu unutrašnju organizaciju i poslove.
„Evropski sud za ljudska prava i Dom za ljudska prava za BiH, u svojoj praksi, potvrdili su da vjerske zajednice potpadaju pod opseg člana 9. Evropske konvencije, a pogotovo pitanje sakralnih prostora“, navodi se u saopćenju.
Iz VKBI-ja ističu i da Ustav Islamske zajednice u BiH propisuje da njene djelatnosti podliježu načelima zakonitosti države BiH.
„Islamska zajednica u BiH u svom najvišem normativnom aktu jasno definiše da su njeni akti u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i da poštuje princip hijerarhije pravnog poretka BiH“, navodi VKBI.
Poseban dio reakcije odnosi se na polemike o vjerskim stavovima, odnosno fetvama Islamske zajednice.
VKBI ocjenjuje da je problematiziranje donošenja fetvi „sasvim drugačije pozadine“ te navodi da se takav pristup može kvalificirati kao islamofobija.
Istovremeno, iz VKBI-ja naglašavaju da je donošenje vjerskih stavova legitimna nadležnost organa Islamske zajednice, ali da takvi stavovi nemaju pravnu snagu u ustavno-pravnom poretku Bosne i Hercegovine niti obavezuju državne i administrativne organe.
Zbog toga, smatraju u VKBI-ju, javne tvrdnje da se „odredbe šerijatskog prava i Ustava IZ BiH pokušavaju staviti iznad Ustava BiH i zakona“ predstavljaju skretanje pažnje sa, kako navode, stvarnog problema.
„Dezavuiše se javnost sa stvarnih problema koje trebaju rješavati državne institucije – inspekcije, organi uprave i konačno nadležni sudovi“, navodi se u reakciji.
Prema stavu VKBI-ja, ključna pitanja odnose se na navodne uzurpacije imovine Islamske zajednice na području Muftijstva mostarskog od strane Grada Mostara, kao i na pitanje izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.
VKBI na kraju poziva nadležne institucije da pitanje imovine vjerskih zajednica i eventualne nelegalne gradnje u Mostaru odmah vrate u okvire ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
„Nužno je odmah i bez odlaganja rješavanje pitanja imovine vjerskih zajednica i nelegalnog građenja u Gradu Mostaru vratiti u okvire ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine“, poručuju iz VKBI-ja.
U suprotnom, upozoravaju, postoji opasnost od stvaranja prakse koja bi mogla imati šire posljedice.
„U suprotnom, ulazimo u anarhiju koja može imati nesagledive negativne posljedice, ne samo u Mostaru nego u cijeloj Bosni i Hercegovini“, zaključuje VKBI u svojoj reakciji.
(Mostarski.ba)
