Vukoja: HNK Mostar imao je zahtjevnu, ali vrlo uspješnu godinu

Iako je u produkcijskom i organizacijskom smislu ova godina bila vrlo zahtjevna, može se reći i da je bila vrlo uspješna za Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru, ocijenio je u razgovoru za Fenu direktor te kulturne ustanove Ivan Vukoja, prenosi federalna.ba.

Istakao je kako HNK trenutno na repertoaru ima 12 predstava, od kojih je osam igralo na raznim domaćim i međunarodnim festivalima, a pritom ih je sedam nagrađeno s ukupno 42 festivalske nagrade.

“I ove godine morali smo funkcionirati u vrlo specifičnim i zahtjevnim uslovima. Korona mjere poremetile su mnoge planove i pomjerile mnoge termine i rokove za veliki broj naših aktivnosti. Određena gostovanja, kao i učešća na festivalima, bila su odgođena ili otkazana. Pored toga, i sam proces pripreme novih predstava više puta bio je prekidan zbog mjera (samo)izolacije.”

“Uprkos svemu tome, ova godina je ipak bila malo jednostavnija od 2020. jer smo se u međuvremenu uspjeli dijelom prilagoditi novim okolnostima. Poremećaj koji je nastupio s korona mjerama za nas je bio drastičan, među ostalim i zato jer je 2019. godina bila izuzetno uspješna i značajna po mnogim kriterijima. Te godine smo na repertoaru imali 14 živućih predstava, od toga 10 festivalskih. U septembru 2019. godine slavili smo i 25. godišnjicu osnivanja HNK Mostar te tim povodom objavili i vrlo reprezentativnu monografiju našeg pozorišta”, kazao je Vukoja.

Mišljenja je da se i 2021. godina može smatrati vrlo uspješnom jer su u njoj napravljena i dva velika produkcijska projekta.

“Prvi projekat je predstava “Isus, sin čovječji” koja je urađena po istoimenoj prozi Halila Džubrana, a u režiji Roberta Pehara. U pripremu i realizaciju predstave uključili smo širok tim vanjskih saradnika. Tako, na primjer, u programskoj knjižici predstave imamo sedam autorskih tekstova koji se referiraju na različite segmente ove predstave, od likovnog i književnog, do jezičkog i muzičkog. U predstavi se govori i pjeva “Oče naš” specifičnim dijalektom aramejskog jezika kojim je i sam Isus govorio. Osim toga predstava u sebi ima i vrlo zanimljive likovne elemente, takozvane žive slike s prizorima iz Isusovog života nastale insceniranjem djela velikana likovne umjetnosti kao što su Caravaggio, Rubens, Ciseri, itd. Vrlo važan segment predstave autorska je muzika Gabrijela Prusine, a posebno smo ponosno na činjenicu da je taj muzički rad maestro Igor Tatarević pretvorio u orkestralnu poemu, odnosno, kompletno notirano djelo u vidu cjelovite orkestralne partiture, koja kao takva predstavlja nezavisno klasično djelo i može se samostalno izvoditi”, kazao je Vukoja.

Kompletan tekst je na ovom linku.