Zašto je ponedjeljak najopasniji dan na gradilištu?

Gradilišta mogu biti opasna radna mjesta. Ponedjeljkom se dešava više nesreća nego bilo kojim drugim danom, što je obrazac koji je zapažen u mnogim zemljama.

Brojni faktori se kombinuju i daju „efekat ponedjeljka“. Prevencija može smanjiti broj nesreća na radnom mjestu koje se mogu izbjeći ponedjeljkom i drugim danima u sedmici.

Građevinski sektor ima veće stope povreda na radu od nacionalnog prosjeka većine zemlja. Građevinski radnici najčešće umiru nakon što ih udare pokretni predmeti. Smrt nakon padova i poskliznuća su sljedeći najčešći razlozi.

‘Efekat ponedjeljka’

Različite studije u različitim regionima potvrđuju „efekat ponedjeljka“ u građevinarstvu. Na primjer, jedna kineska studija je pokazala da su smrtonosne nesreće bile 12,6 % češće ponedjeljkom u odnosu na druge radne dane. Sličan trend je bio i u Španiji i Hong Kongu.

“Efekat ponedjeljka ” vidimo i u drugim industrijama, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo i proizvodnja.

Španska studija koja je proučavala evidenciju o skoro 3 miliona nesreća na radu, uključujući građevinarstvo, potvrdila je efekat ponedjeljka u svim industrijama, u kompanijama svih veličina, za sve vrste radnika i za različite vrste povreda.

Zašto ponedjeljkom?

Građevinske nesreće su vjerovatnije u ponedjeljak iz više razloga. Na primjer, zaspati u nedjelju uvečer i nekvalitetan odmor noć prije početka radne sedmice doprinosi „kognitivnom neuspjehu“ i greškama na poslu u ponedjeljak.

Ponedjeljak obično uključuje početak novih zadataka ili projekata. Ovo može dovesti do nepoznatih rizika.

Uslovi na lokaciji, uključujući vremenske prilike, takođe se mogu promijeniti tokom vikenda, stvarajući neočekivane opasnosti. Na primjer, jak vjetar tokom vikenda mogao bi uzrokovati pomjeranje skela ili neosiguranih materijala, povećavajući rizik od nesreća u ponedjeljak.

Studija o sigurnosti i performansama australske građevinske industrije naglasila je proaktivnost u predviđanju i sprječavanju nesreća, a ne poduzimanju mjera nakon nesreća – ponedjeljkom ili drugim danima u sedmici.

Studija se oslanjala na dubinske intervjue sa 30 profesionalaca iz industrije iz 14 kompanija kako bi se identifikovalo nekoliko faktora koji doprinose građevinskim nesrećama:

nerealni rokovi, što može dovesti do toga da radnici žure kako bi posao obavili na vrijeme

nedostatak kvalifikovane radne snage, što znači da neki radnici možda rade posao za koji nisu kvalifikovani

radnici se boje govoriti o sigurnosnim problemima, što može dovesti do toga da potencijalne opasnosti ne budu prijavljene i riješene

složene i nepoznate konstrukcije po narudžbi, koje mogu uvesti jedinstvene rizike i izazove s kojima se radnici možda još nisu susreli

neadekvatne procjene rizika od ljudskih faktora, koji uključuju umor, stres ili kognitivno preopterećenje, i mogu dovesti do grešaka i nesigurnih odluka na licu mjesta

ubrzani programi obuke, posebno za sigurnost, koji mogu ostaviti radnike neopremljenim da se nose s opasnostima ili slijede odgovarajuće procedure.

Šta možemo učiniti da spriječimo nesreće?

Dio rješavanja nekih od ovih pitanja uključuje njegovanje kulture na radnom mjestu gdje se sigurnost posmatra kao ključna vrijednost i zajednička odgovornost između poslodavaca, nadzornika i radnika.

U građevinskim kompanijama u kojima se sigurnost tretira kao „psihološki ugovor“ – nepisana, ali zajednička obaveza između radnika i nadzornika – radnici su bolje opremljeni da identifikuju i riješe sigurnosne opasnosti.

Kampanje podizanja svijesti koje naglašavaju probleme kao što je “efekat ponedjeljka” također bi mogle potaknuti prilagođavanje tokova posla kako bi se smanjio rizik od nesreće. To bi moglo uključivati ​​zakazivanje manje opasnih ili manje složenih zadataka ponedjeljkom kako bi se radnicima omogućilo vrijeme da se vrate u zamah stvari.

Šta drugo možemo učiniti?

Tehnologija takođe može pomoći u sprečavanju nesreća.

Na primjer, nosivi senzori na narukvici ili pametnom telefonu mogu identificirati, pratiti položaj tijela radnika. Ovi senzori mogu otkriti nesigurne postupke podizanja, pretjerano savijanje ili produžene periode u statičnim ili nezgodnim položajima. To su faktori koji mogu doprinijeti ergonomskim rizicima i povredama.

Proširena stvarnost se može koristiti za simulaciju zadataka kako bi se pomoglo radnicima da sigurno vježbaju tehnike.

Umjetna inteligencija mogla bi analizirati vid kamere kako bi nadgledala radna mjesta u potrazi za nesigurnim aktivnostima i označila opasnosti.

Podizanje svijesti o ekonomskim troškovima nesreća na radnom mjestu može promijeniti stavove i prioritete.

Isplata naknade, gubitak prihoda ili zarade, troškovi obuke i prekvalifikacije osoblja, plaćanja socijalne pomoći, kao i medicinski, istražni troškovi i troškovi njegovatelja su među komponentama ove procjene.

Pogibija i povreda na radu na gradilištima ne treba odbaciti kao nesretne nezgode. Oni su simptom višestrukih, sistemskih faktora na koje se treba obratiti namjernim djelovanjem i posvećenošću sigurnosti.

Baš kao što inicijative za sigurnost na cestama imaju za cilj nultu smrtnost, građevinska industrija bi trebala usmjeriti svoj cilj na postizanje nulte smrtnosti na radnom mjestu.

(Mostarski.ba)