Zukić: Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti ispravlja nepravdu prema Bošnjacima
Iako ustavni princip u Bosni i Hecegovini predviđa proporcionalnu zastupljenost u institucijama države, etniteta i na nižim nivoima vlasti, u brojnim institucijama države, FBiH, a posebno na lokalnom nivou, on se ne primjenjuje.
Primjera u kojima su pripadnici određenog naroda podzastupljeni je mnogo, ali je činjenica da su po ovom pitanju najviše oštećeni Bošnjaci. Iako ih po popisu iz 2013. godine ima više od 50 posto u BiH, te 70 posto u FBiH, rijetke su institucije u kojima ćete pronaći ovakav broj zaposlenih Bošjnjaka u odnosu na ostale narode. Posebno je kritično stanje u lokalnim zajednicama pod kontrolom HDZ-a, kao što je Stolac, u kojem Bošnjaci čine 38 posto stanovništva, a nema ih na skoro nijednoj poziciji.
SDA je pred kraj prošle godine najavila da će u parlamentarnu proceduru uputiti zakon kojim se predviđa striktna primjena ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti. Šta predviđa taj zakon, može li biti usvojen, kako će se primjenjivati, kakave će posljedice imati, teme o kojima je za Stav govorio Muamerom Zukićem, potpredsjednikom SDA i šefom Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, koji je i na čelu Pravnog tima SDA koji je izradio tekst zakona.
Imate li opće podatke o narušavanju ustavnog principa o proporcionalnoj zastupljenosti, koliko su Bošnjaci njime oštećeni? I koji su institucije ili područja najeklatantiji primjeri?
– Ne postoji objedinjena i precizna evidencija koja bi dala potpunu sliku proporcionalne zastupljenosti u svim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine – na nivou entiteta, kantona te gradova i općina. Međutim, postoje brojni parcijalni pokazatelji i uzorci, sadržani u parlamentarnim izvještajima, revizorskim nalazima, internim evidencijama institucija i drugim relevantnim dokumentima, koji jasno ukazuju da se ovaj ustavni princip u praksi ne provodi. Nažalost, Bošnjaci su u značajnom broju institucija ispod ustavom zajamčenog nivoa zastupljenosti, naročito u pojedinim lokalnim zajednicama u Hercegovini. Važno je naglasiti da se ne radi o izoliranim slučajevima, već o dugotrajnom i sistemskom obrascu koji traje godinama.
U najkraćem, šta konkretno predviđa Zakon?
– Zakon precizno razrađuje ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda (Srba, Hrvata i Bošnjaka) i Ostalih te ga dovodi u jasno primjenjiv pravni okvir. Njime se propisuje obaveza institucija da: utvrde stvarno postojeće stanje, izrade planove za ispravljanje disproporcija, postupaju u skladu s propisanim pravilima zapošljavanja i postavljenja, redovno izvještavaju, te podliježu upravnom, inspekcijskom i parlamentarnom nadzoru, kao i sankcijama u slučaju neprovođenja zakona.
Zakon se primjenjuje na organe uprave i upravne organizacije na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova i općina, uključujući policijske strukture, sudsku policiju, stručne i druge službe organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, pravobranilaštva i ustanove za izvršenje krivičnih sankcija iz nadležnosti Federacije i kantona, a odnosi se na zapošljavanja i postavljenja odnosno imenovanja na pozicije u organima i institucijama obuhvaćenim ovim zakonom u skladu sa relevantnim propisima.
Zakon će se primjenjivati u institucijama u kojima proporcionalna zastupljenost nije implementirana i u periodu dok se ne ostvari proporcionalna zastupljenost propisana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon dodatno predviđa uspostavu jedinstvene evidencije zaposlenih na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kako bi se osigurali potpuni, uporedivi i provjerljivi podaci o proporcionalnoj zastupljenosti u svim institucijama.
Svi ovi mehanizmi zajedno stvaraju pretpostavke da se ustavni princip proporcionalne zastupljenosti provodi planski, kontinuirano, transparentno i mjerljivo, a ne samo deklarativno.
Koji popis će se primjenjivati, 1991. ili 2013. godina?
– Zakon propisuje privremeno korištenje posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine u prelaznom periodu od pet godina, uz dozvoljeno odstupanje do 10 %. Nakon proteka prelaznog perioda od pet godina, osnov za izračunavanje proporcionalne zastupljenosti biće Popis stanovništva iz 1991. godine u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine sve dok se Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma ne provede u potpunosti.
Proporcionalna zastupljenost je ustavni princip koji se, kao što ste rekli, ne primjenjuje. Šta će promijeniti eventualno usvajanje Zakona o proporcionalnoj zastupljenosti? Šta se dešava ukoliko bude onih koji će se oglušiti ili opstruirati njegovo provođenje?
– Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Republike Srpske propisuju da će se entitetskim zakonima precizirati ustavni princip proporcionalne zastupljenosti i utvrditi konkretni rokovi za njegovu provedbu. Očigledno je da postojećim zakonima oba entiteta ovaj ustavni princip nije u potpunosti uređen niti dosljedno provođen. Suštinska promjena je u tome što se ustavna obaveza više neće moći ignorisati niti proizvoljno tumačiti.
Zakon primjenjuju institucije obuhvaćene njegovim odredbama na nivou Federacije, kantona, gradova i općina, kroz utvrđivanje stvarnog stanja, izradu planova i postupanje u skladu sa zakonom, dok upravni nadzor vrše nadležna ministarstva, a inspekcijski nadzor nadležne inspekcije. Ukoliko institucije budu opstruirale ili ignorisale zakon, predviđene su konkretne sankcije i lična odgovornost rukovodilaca, što do sada nije bio slučaj sa samom ustavnom odredbom. Zakon uvodi i godišnju parlamentarnu kontrolu, jer su Vlada Federacije BiH i vlade kantona obavezne Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine dostavljati izvještaje o etničkoj strukturi zaposlenih i mjerama za osiguranje proporcionalne zastupljenosti, koje Parlament razmatra svake godine. Također, zakon ima prvenstvo u primjeni u odnosu na druge zakone i interne akte institucija, te su sve institucije obavezne u propisanom roku uskladiti svoje opće i interne akte s njegovim odredbama, čime se uklanja prostor za izbjegavanje ili selektivnu primjenu. Zakon također propisuje i sudsku zaštitu, što je, pored prekršajnih odredbi, jedan od ključnih mehanizama za implementaciju ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti.
O kakvim konkretnim sankcijama je riječ?
– Zakon predviđa jasne i mjerljive sankcije, tako da institucije koje ne postupaju u skladu sa zakonom mogu biti kažnjene novčanim kaznama u rasponu od 1.000 do 50.000 KM, dok su za odgovorna lica, odnosno rukovodioce institucija, predviđene lične novčane kazne od 1.000 do 20.000 KM. Pored novčanih kazni, zakon omogućava i poništavanje nezakonito provedenih konkursa, kao i pokretanje postupaka za utvrđivanje odgovornosti rukovodilaca koji ne ispunjavaju zakonske obaveze.
Hoće li usvajanje i primjena zakona značiti otkaze ili premještanja zaposlenih?
– Zakon ne predviđa otkaze, retroaktivne mjere, niti masovna premještanja zaposlenih. Istina je da, pored javnih konkursa, zakon omogućava ostvarivanje proporcionalne zastupljenosti i putem sporazumnih, odnosno internih premještaja državnih službenika i namještenika, pri čemu je izričito propisano da će se procedura, uslovi i način provođenja takvih premještaja urediti posebnim provedbenim aktima koje donose Vlada Federacije BiH i vlade kantona. Ipak, proporcionalna zastupljenost će se ostvarivati postepeno, prvenstveno kroz nova zapošljavanja, popunjavanjem upražnjenih pozicija i drugim zakonom propisanim mehanizmima, uz puno poštivanje stečenih prava zaposlenih.
Kako će se konkretno kroz javne konkurse osigurati da bude primljen kandidat iz određenog naroda? Da li će to proizvesti sporove pred Ustavnim sudom? Plašite li se optužbi za “prebrojavanje krvnih zrnaca”?
– U praksi postoje primjeri gradskih uprava u kojima su gotovo svi zaposleni pripadnici jednog konstitutivnog naroda, iako drugi konstitutivni narodi u toj sredini čine i do 40 posto stanovništva, što predstavlja nenormalno i neprihvatljivo stanje. Dakle, neko je ranije ‘prebrojavao krvna zrnca’ i intencija ovog zakona je da ispravi tu anomaliju. Zato je u takvim sredinama i institucijama potrebno, primjenom ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti, dovesti stanje u ustavne i zakonske okvire, zbog čega će javni konkursi sadržavati podatak o tome koja struktura nedostaje radi ostvarivanja tog principa, ali će izbor kandidata biti vršen isključivo među onima koji ispunjavaju sve opće i posebne uslove. Ukoliko se na konkurs ne prijavi kvalifikovan kandidat iz ciljne grupe, omogućeno je zapošljavanje, odnosno postavljenje najboljeg kandidata bez obzira na etničku pripadnost.
Suština je u tome da se ovim zakonom ne uvodi nova ustavna obaveza niti se mijenja postojeći ustavni okvir, već se razrađuje i operacionalizira već postojeća ustavna norma koja se godinama ne primjenjuje. Nemamo bojazan od postupaka pred nadležnim ustavnim sudom, jer je riječ o principu koji ima apsolutno utemeljenje u Ustavu FBiH. Osim toga, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je već ranije u svojim mišljenjima i odlukama naglasio da proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih, propisana Ustavom Federacije BiH, predstavlja vrhunski interes i opći ustavni princip, te je istovremeno utvrdio obavezu da se u ustavima kantona, zakonima i drugim propisima i aktima, kao i sudskim pravilima, po ovom pitanju izvrše potrebna usklađivanja.
Ranije ste rekli da su i delegati drugih stranaka podržali tekst Zakona i da očekujete njegovo usvajanje u oba doma Federalnog parlamenta. O kojim strankama i delegatima je riječ? Postoji li većina u oba doma?
– Iako u ovom trenutku ne postoji zvanično očitovanje političkih stranaka o nacrtu ovog zakona, činjenica je da su u Klubu Bošnjaka Parlamenta FBiH podršku upućivanju nacrta u parlamentarnu proceduru dali delegati Stranke demokratske akcije kao inicijatora, te Demokratske fronte, Socijaldemokratske partije, Naroda i pravde i Socijaldemokrata Bosne i Hercegovine. Mislim da ove političke stranke imaju većinu u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, što daje realnu osnovu očekivanju da Nacrt zakona dobije potrebnu podršku u daljoj parlamentarnoj proceduri. Osim toga, pojedine kolege delegati koji dolaze iz još nekih političkih stranaka, a koji iz određenih razloga nisu potpisali inicijalni prijedlog na nivou Kluba Bošnjaka, rekli su da će podržati zakon kad bude razmatram u Domu naroda PFBiH. Sve navedeno ide u prilog očekivanju da će ovaj zakon u konačnici biti usvojen.
Šta je s HDZ-om? Očekujete li da i oni podrže Zakon?
– Zakon štiti proporcionalnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda, uključujući i Hrvate tamo gdje su oni podzastupljeni, i u tom smislu zakon ne bi trebao biti sporan ni za Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine.
Može li se desiti da HDZ pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa? I šta bi se tada desilo?
– Teoretski je moguće pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali bi takav potez bilo teško pravno opravdati, jer zakon ne ugrožava nijedan narod, već provodi jasnu ustavnu odredbu.
Bošnjaci su obespravljeni i na drugim nivoima vlasti. Zašto se SDA odlučila prvo za federalni nivo i šta će biti dalje?
– Ovo je prvi, ali ne i posljednji korak na putu pune implementacije ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti.
Kao što smo rekli, na nivou Federacije Bosne i Hercegovine već su poduzeti konkretni koraci i zakon je upućen u parlamentarnu proceduru – tu imamo u značajnoj mjeri realne pretpostavke da isti bude i usvojen. Osim toga Stranka demokratske akcije je donijela političku odluku da se zakon u gotovo identičnom tekstu uputi u parlamentarnu proceduru u ‘Republici srpskoj’, i to ćemo učiniti putem naših kadrova u Narodnoj skupštini RS-a.
Kada je u pitanju Federacija, važno je naglasiti da je Nacrt Zakona tek ušao u proceduru, te da slijede parlamentarne rasprave u oba doma, a kad Nacrt bude usvojen ide šira javna rasprava, te razmatranja kroz zakonodavna radna tijela. Uz sve ove parlamentarne filtere moguće su određene korekcije, preciziranja ili dopune teksta, što je uobičajena i poželjna praksa u zakonodavnoj proceduri, uz uvjerenje da ovaj nacrt predstavlja kvalitetnu polaznu osnovu za zakon koji će omogućiti dosljednu primjenu ustavne norme u praksi.
(Mostarski.ba)
