25 novembar – Podsjećanje na političku principijelnost Huseina Husage Ćišića
Piše: Dr. Avdija Hasanović
Bosanci su loši đaci. Ne uče niti na sopstvenim greškama niti na pregnućima kojih itekako ima. Ponekad možemo iz zaborava otrgnuti neke postupke i događaje vrijedne respekta i divljenja. Takav primjer principijelnog političara i mudre i dalekovide bosanske politike imamo u političkom angažmanu Huseina Ćišića kojeg Mostarci s ponosom pamte kao Husagu.
25. novembra obilježava se Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Na ovaj dan 1943. godine održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, na kojem je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene njene historijske granice i Bosna i Hercegovina definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava („zbratimljena zajednica naroda“) i jedna od šest ravnopravnih republika u budućoj komunističkoj Jugoslaviji. Navedene odluke potvrđene su nekoliko dana kasnije na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu gdje su postavljeni temelji nove komunističke Jugoslavije. ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Poslije rata nova vlast se, poput svake, učvršćuje novim „primjerenim“ i prepoznatljivim simbolima – zastavom i grbom…
Bosna i Hercegovina se u svojoj povijesti ne može, na žalost, pohvaliti velikim brojem mudrih, pametnih i principijelnih političara sa vizijom. Uz popriličan napor i vrlo „fleksibilne“ kriterije ovaj spisak političara, ljudi od vizije, karaktera, poštenja, principijelnosti, dalekovidosti, mudrosti, vrijednih pomena, historijskog pamćenja… od osnivanja političkih partija ne „prebacuje“ brojku od nekih dvadesetak osoba. Husaga bi morao biti dobro pozicioniran i na toj reduciranoj listi političara koji su svoje ideje i koncept ugradili u temelje današnje Bosne.
Tragično je za ovu zemlju i Bošnjake, što, uopće, moramo postaviti naizgled suvišno pitanje – ko je i po čemu je vrijedan pomena i sjećanja Husein Husaga Ćišić?
Husaga Ćišić (Mostar, 15. 12. 1878 – 30. 08. 1956) ostaje poznat po jednom detalju i događaju koji sažima upravo na simboličkoj ravni njegov politički stav, ideju i filozofiju – to je onaj Bošnjak koji u Savezenoj Skupštini gotovo pravi „incident“ zalažući se „docrtavanje“ šeste (bošnjačke) baklje u državni grb SFRJ.
Kao mladić pristupio je Pokretu za vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka u vremenu austrougarske vlasti koji je pokrenuo Džabić. Nešto kasnije sa grupom prijatelja pokreće časopis Musavat u kojem objavljuje tekstove u kojima oštro kritizira austrougarske vlasti. Jedan je od osnivača prve bošnjačke stranke Muslimanske narodne organizacije (1906). Često je hapšen, pritvaran i, na kraju, protjeran iz Mostara na Bivolje brdo kod Čapljine, Bihać i Arad kako bi se odstranio iz Mostara, gdje je uživao izuzetan ugled i utjecaj. U Prvom svjetskom ratu je boravio na talijanskom ratištu gdje je ranjen. U Kraljevini Jugoslaviji postaje predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, a potom predsjednik Općine Mostar i predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora Muslimana za BiH i nosilac mandata narodnog poslanika nove Kraljevine Jugoslavije.
Kompletan tekst je na linku
(SAFF.ba)
