5 izbora koje će obilježiti 2025. godinu

93415

Nakon rekordnih izbora u prošloj godini i ova će imati niz vrlo zanimljivh izbora u okolnostima migracija, inflacije, uspona populističke desnice i ratova u Evropi i na Bliskom istoku.

Vrlo je nedogovorno predviđati ishode izbora, zbog čega je The Conversation je zatražio od stručnjaka iz pet zemalja – Kanade, Njemačke, Čilea, Bjelorusije i Filipina – da objasne stanje nacije u izbornoj godini.

Bjelorusija (26. januar)
– Tatsiana Kulakevič , vanredni profesor nastave, Škola interdisciplinarnih globalnih studija, Univerzitet Južne Floride

Aleksandar Lukašenko, autoritarni vladar s najdužim stažom u Evropi, kandidovat će se za svoj sedmi mandat 26. januara 2025. – i ne očekuje se da će izgubiti.

Nijedna prava opozicija neće učestvovati na predstojećim izborima protiv Lukašenka, koji vodi zemlju od 1994. godine.

Još četiri osobe koje traže nominaciju uključuju šefa Liberalno-demokratske partije Aleha Haidukeviča, koji se kandidirao na izborima 2020., ali je tada povukao svoju kandidaturu u korist Lukašenka; Hanna Kanapatskaya, bivša članica parlamenta, poduzetnica i kandidatkinja na bjeloruskim predsjedničkim izborima 2020.; Aliaksandr Khizhnyak, predsjednik Republikanske partije rada i pravde; i Sergej Syrankou, prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Bjelorusije. Ali svi su izrazili podršku Lukašenku i njegovoj ključnoj politici.

Trenutni uslovi u Bjelorusiji ne dozvoljavaju slobodne i poštene izbore. Bjelorusi koji žive u inostranstvu neće moći glasati. Nakon masovnih protesta na izborima 2020. godine, bjeloruske vlasti su prestale postavljati biračka mjesta u diplomatskim misijama.

Te godine, demonstranti su tvrdili o široko rasprostranjenoj izbornoj prijevari u korist Lukašenka i tvrdili da većina ljudi zapravo podržava Sviatlanu Tsikhanouskayu, njegovog glavnog opozicionog rivala, koja sada predvodi opoziciju u egzilu iz Litvanije.


 Izbori 2020. rezultirali su masovnim protestima u Bjelorusiji. Artur Widak/NurPhoto preko Getty Images

Represija se nastavlja nakon protesta 2020. godine, a trenutno je u pritvoru više od 1.200 političkih zatvorenika. U međuvremenu, stotine hiljada Bjelorusa pobjeglo je iz zemlje.

Ako Lukašenko pobijedi na predsjedničkim izborima 2025., Bjelorusija će vjerovatno nastaviti da služi kao ključni saveznik Rusije, ugošćujući rusko nuklearno oružje i osiguravajući lansirnu platformu za vojne operacije, kao što se vidi u invaziji na Ukrajinu 2022. godine.

Njemačka (23. februar)
– Garret Martin, Hurst, viši profesor vanjske politike i globalne sigurnosti, Američki univerzitet

Njemačka javnost znala je da će biti savezni izbori 2025. godine, ali nedavni kolaps njemačke koalicione vlade znači da će se glasanje održati 23. februara – sedam mjeseci prije predviđenog rasporeda.

Zaista, nakon nekoliko sedmica borbe oko budžeta, kancelar Olaf Scholz je početkom novembra smijenio ministra finansija Christiana Lindnera. Kao rezultat toga, Lindnerova stranka Slobodnih demokrata napustila je koaliciju, što znači da dvije preostale stranke – Šolcove socijaldemokrate, ili SPD, i Zeleni – više nemaju većinu u njemačkom parlamentu. Ovo je kancelaru ostavilo malo izbora osim da traži vanredne izbore. I nakon što je izgubio glasanje o povjerenju 16. decembra, Scholz je dobio taj ishod.

Februarski izbori će se održati u posebno izazovnom globalnom kontekstu za Njemačku. Osim što tekući rat u Ukrajini opterećuje diplomatsku i ekonomsku poziciju Berlina u Evropi, Njemačka je također stisnuta između kontinuirane industrijske konkurencije iz Kine i mogućnosti da Donald Trump pokrene trgovinski rat. Sve ovo doprinosi ukorijenjenim nevoljama Njemačke.

Njena ekonomija je zaglavljena nakon što je COVID-19 pogodio, a zemlja se suočava s drugom godinom recesije.

Na domaćem planu, različite strane će se nadmetati oko aktuelnih tema migracija i finansiranja većih investicija kod kuće. Ali veća potrošnja će biti politički bremenita – nemačka ustavna „kočnica duga” trenutno tera vladu da održava uravnotežen budžet.

Njemački kancelar Olaf Scholz izgubio je glasanje o povjerenju 16. decembra 2024. Maja Hitij/Getty Images

Ankete pokazuju da se Scholz suočava s velikim izazovom da ostane na mjestu kancelara. Njegov rejting je sumoran, a njegova stranka po anketama daleko iza Krišćansko-demokratske unije i njene sestrinske stranke Krišćansko-socijalne unije. SPD je u teškoj utrci za drugo mjesto sa krajnje desnom Alternativom za Njemačku, koja se nada da će iskoristiti svoje nedavne uspjehe na državnim izborima.

Osim velikog iznenađenja, Friedrich Merz, lider Krišćansko-demokratske unije, postat će sljedeći kancelar. Ali formiranje stabilne koalicije koja može da ima većinu moglo bi se pokazati kao izazov.

Filipini (12. maj)
– Lisandro E. Claudio, vanredni profesor studija jugoistočne Azije, Univerzitet Kalifornije, Berkli

Od kraja diktature predsjednika Ferdinanda Marcosa 1986. godine, filipinski predsjednici su bili ograničeni na jedan šestogodišnji mandat, ali se suočavaju sa izborima na sredini mandata na kojima Filipinci biraju lokalne zvaničnike, predstavnike okruga u Donjem domu i 12 nacionalno izabranih senatora – 2025. je jedna takve godine.

Na papiru, ove senatorske utrke predstavljaju referendum o aktuelnom predsjedniku. Ali tačnije je misliti o njima kao o prikazu zastrašujuće kontrole aktuelnog predsjednika nad političkim procesima. Većina kandidata za senatore koji pobijede imaju podršku predsjednika.

I nema razloga da se misli da ova dinamika neće prevladati na izborima u maju 2025. godine. Ankete, koje su posljednjih godina bile tačnije na Filipinima nego u SAD-u, pokazuju da bi senatorske oklade predsjednika Ferdinanda Marcosa Jr. mogle dobiti čak 9 ili 10 od 12 otvorenih pozicija.

Demonstranti uništavaju lik bivšeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea i sadašnjeg predsjednika Ferdinanda Markosa mlađeg u Manili 10. decembra 2024. Jam Sta Rosa/AFP preko Getty Images

Ovo će biti važno za Markosa mlađeg, koji treba da konsoliduje svoju moć usred svađe sa potpredsjednicom Sarom Duterte, kćerkom Rodriga Dutertea, prethodnog stanara predsjedničke palate koji je vodio nemilosrdnu i krvavu akciju protiv droge. Iako se kandidirala kao Markosova saveznica – potpredsjednici se biraju odvojeno – 2022. godine, brak iz interesa se brzo raspao kada je postalo jasno da Markos nije imao na umu Dutertea kao svog nasljednika.

Senat kojim dominira Markos povećao bi vjerovatnoću osude ako bi Duterte bio podvrgnut suđenju za opoziv zbog navodnog lošeg upravljanja povjerljivim fondovima.

Ne samo da bi je osuda uklonila sa funkcije, već bi joj i zabranila da se kandiduje za predsjednika 2028. A obnavljanje osvetoljubivog Dutertea moglo bi značiti nevolje za Markose – jednu od najkorumpiranijih porodica u Aziji, s mnogo kostura u ormaru.

Markos Jr. mora sahraniti dinastiju Duterte dok još može. Na mjestu poput Filipina, gdje se od birača često traži da biraju između dva zla manjeg, ovakav rasplet bi mnogima bila dobrodošla.

Kanada (prije 20. oktobra)
– Patrick James, dekanov profesor emeritus političkih nauka i međunarodnih odnosa, USC Dornsife

Sve je vjerovatnije da će se savezni izbori u Kanadi održati znatno prije roka predviđenog Ustavom 20. oktobra 2025. godine.

Premijer Justin Trudeau, koji se nalazi u anketama i prije niza potresnih događaja, sada se suočava s mogućim – ili čak vjerovatnim – padom svoje krhke koalicione vlade.

Trudeau, kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nedavno ismijavao kao ” guvernera” Kanade i kojem je prijetio carinom od 25 %, doživio je još jedan šok 16. decembra: ministrica finansija Chrystia Freeland podnijela je ostavku zbog neopozivih razlika u ključnim političkim pitanjima.

Trudeau bi mogao postati posljednja politička žrtva među globalnim liderima posvećenim prioritetima suvremene ljevice, a ne populističke desnice.

Lider liberala je dugogodišnji šampion kulturne ljevice i zagovornik snažne akcije protiv prijetnje klimatskim promjenama. Rezultat su bili ogromni nivoi državne potrošnje i rastući deficiti.

Lider konzervativaca Pierre Poilievre, Trudeauov vjerojatni glavni rival na izborima 2025. godine, izgradio je veliku prednost u anketama koje se čini na osnovu ljutnje javnosti zbog visoke inflacije i drugih materijalnih nedostataka.

Kraj puta za liberalizam Justina Trudeaua? Dave Chan/AFP preko Getty Images

Trudeau se bori i iznutra i izvan Kanade. Trump zahtijeva da se Kanada odmakne od onoga što je nazvao eksploatacijom SAD-a u trgovini i poziva Kanadu da pojača sigurnost granica posebno i izdatke za odbranu općenito.

Poilievre poziva na povratak ka kanadskim bogatim fosilnim gorivima kako bi se poboljšala ekonomija – direktna prijetnja Trudeauovom planu klimatskih promjena.

Nadolazeći izbori možda se čak odnose i na identitet same Kanade. Hoće li se Trudeau nekako zadržati na vlasti i nastaviti provoditi socijalističku agendu nakon izbora? Ili će Poilievre pobijediti i pomjeriti zemlju prema konzervativnijem populizmu? Ili će, opet, doći na mjesto još jedna koaliciona vlada, sa nizom politika koje na kraju nikome ne odgovaraju?

Čile (16. novembar)
– Jorge Heine, profesor globalnih studija na Univerzitetu Boston

Predsjednički izbori u Čileu trebali bi se održati 16. novembra 2025. S obzirom na njegov sistem glasanja – što znači da je kandidatima potrebno 50 % plus jedan glas da bi bili izabrani, nešto što nijedan predsjednički kandidat nije uspio učiniti u prvom krugu od 1993. – Drugi krug će se vjerovatno održati 14. decembra. To će biti između dva prva kandidata.

Aktuelnom predsjedniku Gabrijelu Boriću zabranjeno je da se kandiduje za drugi uzastopni mandat. Izabran 2021. u dobi od 35 godina – što ga čini najmlađim predsjednikom Čilea ikada – Borić je imao velikih poteškoća da donese program svog Širokog fronta, ljevičarske koalicije s platformom širokih političkih, društvenih i ekonomskih promjena. To je velikim dijelom zbog nedostatka parlamentarne većine u koaliciji.

Ipak, nakon nekoliko godina preokreta koji je započeo društvenim ustankom 2019. – najozbiljnijim u dva vijeka nezavisne historije Čilea – i nastavio se u pandemiju COVID-19, koja je jako pogodila Čile, zemlja je sada povratila političku i ekonomsku stabilnost. Povećala su se strana ulaganja, ali i kriminal, koji je postao glavna briga birača.

Čileanski predsjednik Gabriel Borić ne može se ponovo kandidirati. Cristobal Basaure Araya/SOPA Images/LightRocket preko Getty Images

U skladu sa latinoameričkim – i svjetskim – trendom, većina anketa ukazuje na vjerovatnu pobjedu opozicije 2025. godine, desničarske koalicije Čile Vamos, koju predvodi bivša gradonačelnica Providensije, Evelyn Matthei, koja se kandidirala za predsjednika i izgubila 2013. protiv Michelle Bachelet.

Vladajućoj koaliciji bilo je teško pronaći jakog kandidata koji će se suočiti s Mattheijem. Dvojica najvjerovatnijih – sama Bachelet i Tomás Vodanović, gradonačelnik Maipúa, predgrađa Santiaga – naznačili su da nisu zainteresirani, a treća, ministrica unutrašnjih poslova Carolina Tohá, sputana je uočenim poteškoćama u donošenju zakona – i -red situacija pod kontrolom.

Ipak, vladajuća koalicija je na lokalnim i regionalnim izborima u oktobru 2024. prošla bolje nego što se očekivalo, a pobjeda opozicije 2025. nikako nije gotova stvar.

Pored navedenog, u ovoj godini izbori će se održati u Ekvadoru, Poljskoj, Češkoj, Japanu, Australiji, Tanzaniji, Kamerunu, Singapuru…

(Mostarski.ba)

Podijeli:
Ispod clanka banner
  • Američka trgovačka komora u BiH – Zajednički poziv na usvajanje fiskalnih reformi

  • Džumhur eliminisan na startu ATP turnira u Buenos Airesu

  • Neredi prekinuli mostarski futsal derbi na 15 minuta

  • CPJ: Rekordan broj ubijenih novinara u 2024., uglavnom odgovoran Izrael

  • U “Vele Labu” specijalna akcija na tumor markere

SB Banner 1

■ Povezano

  • Ovo je 10 najmanje stresnih poslova

  • Istraživanje u BiH: Potvrđena povezanost unosa šećera i anksioznosti

  • Danas je svjetski dan pice

  • Preporuka za planinarski vikend: Žaba – planina sa okusom Mediterana