Da bi se živjelo komotno – kolika bi trebala biti plata u BiH?

Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1. 601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH. Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva posto, a realno za 1,8%. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8%, a realno za 9,5%. Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59%.

Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45, 2 % mjesečnih troškova potrošačke korpe. Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121, 2 %, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 posto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165, 4 %, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM. Također, inflacija od 4,8 % čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

Visoka neaktivnost, niska stopa zaposlenosti
U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9%) zaposlenih i 184 hiljada (13,1%) nezaposlenih. U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 %, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8%.

Stopa aktivnosti je bila 48,9%, stopa zaposlenosti 42,5%, stopa nezaposlenosti 13,1% i stopa neaktivnosti 51,1%. Od ukupnog broja radne snage, 60,5% su muškarci, a 39,5% su žene. Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada. Stopa neaktivnog stanovništa od 51,1% pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76%, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa. Tu se primijećuje i značajan spolni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

Od ukupne radne snage 66,5% osoba pripada starosnoj dobi od 25 do 49 godina, 26,6% starosnoj dobi od 50 do 64 godine, 5,9% od 15 do 24 godine i 1,0% 65 i više godina. Ovi podaci ukazuju na relativno zrelu radnu snagu, koja ulazi u fazu starenja. Znakovit je i podatak da zaposlenost mladih iznosi tek 5.9%.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi onih koji čine radnu snagu, imaju osobe sa završenom srednjom školom i to 69,1%, zatim slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 21,8% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 9,1%. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,9% osoba ima završenu srednju školu, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 15,6% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 14,5%.

Zaposlenih je najviše u uslužnim djelatnostima (59,4%), zatim industriji i građevinarstvu (33,2%), a 7,3% se odnosi na poljoprivredu, šumarstvo i ribolov.

Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem.

(Forbes)