Mostar: Pet godina Muzeja moderne umjetnosti
Muzej moderne umjetnosti u Mostaru tokom pet godina postojanja ostvario je impresivne rezultate i prometnuo se u jednu od najvažnijih kulturnih institucija Mostara i Hercegovine.
U tom periodu Muzej je priredio više od 20 domaćih i međunarodnih izložbi, uključujući retrospektive i tematske grupne postave, koje je posjetilo čak 20.000 ljudi. Pored toga, učestvovao je u organizaciji više od 50 drugih kulturnih i edukativnih programa.
– Muzej modernih umjetnosti je u pet godina prošao prilično sadržajan put u vrlo kratkom vremenu, stvorio zbirku preko 400 umjetnina, okupio umjetnike, stvorio publiku… Organizirao je čitav niz velikih retrospektivnih i studijskih tematskih izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, velike grupne izložbe, a najvažniji događaj je učestvovanje na Venecijanskom bijenalu s projektom Mjera mora kao paviljonom Bosne i Hercegovine – kazao je direktor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović, piše Fena.
Uz izložbe, Muzej moderne umjetnosti može se pohvaliti i čitavim nizom izdavačkih projekata, knjiga, pjesničko-grafičkih mapa te velikim aktivnim pedagoškim programom.
– Tu je i istraživački centar sa specijaliziranom bibliotekom koji ima preko dvije hiljade naslova, likovni arhiv i čitav niz drugih manjih pojedinačnih aktivnosti koje su se odvijale u ovih pet godina – kaže Ivanović.
Posebna pažnja posvećuje se popratnim programima uz same izložbe. Organiziraju se predavanja, specijalizirana kustoska vodstva te razgovori s umjetnicima, što posjetiocima omogućuje dublji uvid u njihov rad – i to izvan okvira samog otvorenja izložbe.
– Kada se izložba otvori i traje 15 dana vi, praktički, niste dobili ništa. Dok ljudi shvate da se izložba otvorila, dok organizirate posjete škola, grupa, već se izložba zatvorila. Kada izložba traje dva mjeseca, što mi redovno radimo, ima vremena da izložba dopre do svijesti ljudi.
Muzej je usvojio sve evropske standarde u produkciji velikih izložbi, kaže Ivanović, te se po nivou produkcije ističe kao jedinstven koncept u Hercegovini i šire.
– Djelujemo kao veliki muzej, iako smo mali po broju zaposlenih – naglašava Ivanović, dodajući da je Sveučilište u Mostaru glavni finansijer i oslonac svih programa.
Komentirajući mostarsku likovnu publiku, direktor Muzeja moderne umjetnosti kaže kako u Mostaru postoji veliki interes za kvalitetu i izvrsnost likovnih programa.
– Problem likovne publike je problem školstva i kurikuluma s jednim časom likovnog odgoja. Jednostavno, ne stvara se dovoljna predispozicija da se djeca već u toj dobi zainteresiraju za likovnost. Zato mi inzistiramo na dječjim radionicama, tako da djeca kada izađu iz škole, mogu vikendom ili tokom sedmice popodne imati još dodatne časove likovne umjetnosti. I na taj način, zapravo, stvaramo tu buduću publiku – kaže Ivanović.
Govoreći o planovima za 2026. godinu Ivanović najavljuje izložbu Antuna Borisa Švaljeka, dugogodišnjeg profesora na Akademiji likovnih umjetnosti, koji će se u januaru sljedeće godine predstaviti mostarskoj publici s oko 200 radova nastalih od 1970. do 2000. godine.
Dugoročno, muzej planira završetak rada na dokumentarnim filmovima o umjetnicima, nastavak edicije grafičko-pjesničkih mapa, organizaciju Mostarskih dana grafike, manifestacije koja promoviše tradicionalne grafičke tehnike, te jačanje pedagoških aktivnosti kako bi se likovna umjetnost približila mlađim generacijama.
– Mislim da smo učestvovanjem na Venecijanskom bijenalu doista pokazali da možemo raditi velike međunarodne projekte, vrlo složene logistički, zahtjevne finansijski, i u konačnici postići zapažene efekte. Ja vjerujem da ćemo mi u narodnom periodu imati jedan veći međunarodni projekt godišnje, izložbe i aktivnosti koje su važne za lokalnu sredinu, jer muzej mora biti svjestan toga da djeluje u lokalnoj zajednici, da ima odgovornost prema publici koja tu živi i koja je tu orijentirana, i prema umjetnicima koji tu djeluju – poručio je na kraju razgovora direktor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović.
(Mostarski.ba)
