Kako smo se nosili s inflacijom 2025., i šta nas čeka ove godine
Iako je službena inflacija u BiH 4,4 posto, rast cijena hrane, struje i lijekova znatno je teže pogodio kućne budžete građana.
Inflacija u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine službeno je iznosila 4,4 posto, no stvarni udar na kućne budžete bio je znatno snažniji nego što to pokazuju statistički podaci, piše Akta.ba.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast cijena zabilježen je u sektorima hrane, stanovanja i ugostiteljstva, upravo onima koji građanima čine najveći dio svakodnevnih troškova.
Građani i ekonomski stručnjaci upozoravaju da je tokom 2025. godine realna inflacija bila osjetno viša, a da su cijene hrane rasle gotovo kontinuirano. Mnogi svjedoče kako dnevnice i plate više ne mogu pratiti osnovne životne potrebe, dok se kupovina svodi na minimum. Građani ističu da se kupuje manje, po gramima, te da se sve češće odustaje od proizvoda koji su nekada bili uobičajeni dio potrošačke korpe, javlja BHRT.
Lanac poskupljenja dodatno je ubrzan nakon povećanja cijene električne energije početkom prošle godine u Republici Srpskoj, što je povuklo rast cijena gotovo svih roba i usluga u oba entiteta. Cijene su, prema ocjenama potrošača, rasle iz sedmice u sedmicu, često bez jasnog opravdanja i uz izostanak tržišnog nadzora. Zbog toga su se pojavili i pozivi na bojkot kupovine u marketima, ugostiteljskim objektima i na benzinskim pumpama, ali ti bojkoti nisu donijeli dugoročnije rezultate.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da su pojedini proizvodi doživjeli drastična poskupljenja, navodeći primjer hljeba čija je cijena, kako kaže, porasla za čak 117 posto. U poređenju s 2021. godinom, kada se za prosječnu platu moglo kupiti više od hiljadu hljebova, danas se može kupiti tek nešto više od 700. Poskupljenja su zahvatila i pekarske proizvode, meso i osnovne prehrambene namirnice, dok potrošači sve češće biraju jeftinije alternative ili smanjuju količine koje kupuju.
Posebno težak udar osjetili su penzioneri, građani na minimalcu i onkološki pacijenti, koji se suočavaju s vrtoglavim cijenama lijekova. U apotekama su troškovi terapija za mnoge postali neizdrživi, a dio građana svjedoči da su primorani sami finansirati lijekove koji su ranije bili pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Uz lijekove, dodatno su porasli i troškovi režija, ogrjeva i električne energije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine od septembra su povećane cijene struje za domaćinstva, uz uvođenje novih blok tarifa, dok će u Republici Srpskoj zbog rasta mrežarine građani od februara dobijati još veće račune. Prema dostupnim podacima, cijene ogrjeva porasle su za oko 25 posto, što je dodatno opteretilo kućne budžete u zimskim mjesecima.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu krajem 2025. godine iznosila je 3.355 maraka, što znači da su za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova potrebne najmanje dvije prosječne plate. Za građane s minimalnim primanjima i penzionere prošla godina svela se na puko preživljavanje, a za mnoge je jedini izlaz bio obrok u javnim kuhinjama. Inflacija je tako, uprkos službenim brojkama, ostavila dubok trag u svakodnevnom životu većine građana Bosne i Hercegovine.
(Mostarski.ba)
