Kako se ‘troše’ euri iz Zagreba u Mostaru?

Vlada susjedne Hrvatske iz godine u godinu ulaže velika sredstva u sredine u kojima žive Hrvati u Bosni i Hercegovini. Iako statistika pokazuje da je podrška iz Hrvatske sve veća, trend iseljavanja ne jenjava.

Ako analiziramo koliko sredstava se uložilo iz Zagreba proteklih godina u dvije ključne institucije, Sveučilište u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica (SKB), i kakvo je njihovo poslovanje, otvaraju se mnoga pitanja bez konkretnih odgovora.

Ogromni dugovi i isti direktor 33 godine

Naime, SKB Mostar godinama ima dugove iznad 100 miliona KM, a zapošljavanje je uprkos gubicima enormno. U Mostaru se čak špekulira da jedan dio zaposlenih uopće i ne dolazi na posao.

U okolnostima kada se javne zdravstvene ustanove sve češće suočavaju s nedostatkom sredstava, Sveučilišna klinička bolnica Mostar ide u potpuno suprotnom pravcu, piše !Odgovor.ba.

Prema analizi portala Akta.ba iz maja ove godine, SKB Mostar je zaposlio 492 radnika. Sada ova ustanova zapošljava više radnika od Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Osim gubitka, koji je narastao na 73 miliona KM, SKB Mostar suočava se i s velikim dugovanjima prema zaposlenicima. Bolnica godinama ne uplaćuje doprinose zaposlenicima, a trenutni dug iznosi preko 115 miliona KM.

Direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić je na čelu ove ustanove od 1992. godine. Šira javnost Kvesića je upoznala na početku pandemije COVID-19. Pamtimo ga po izjavi “Umisto sprida, uša nan je sazad” i čudnom ponašanju.

 

Kvesić je za FENU pojasnio da bolnica godinama opstaje zahvaljujući finansijskoj podršci Republike Hrvatske, odnosno 10 miliona eura godišnje. Dodaje da on već 33 godine stalno ističe isti problem – bolnica ima osnivača, nema vlasnike.

Pobuna studenata u Mostaru

Nedavno su se pobunili studenti Sveučilišta u Mostaru koji traže smanjenje visokih školarina. Studenti podsjećaju kako je oko 20 miliona KM, koje je osigurala Vlada Republike Hrvatske, namijenjeno i poboljšanju kvalitete obrazovanja. Oni su objavljivali anonimne sadržaje na TikToku i Instagramu gdje su naveli svoje argumente i stavove. U međuvremenu, oba profila @borbazapravdu25 su ugašena.

Također, korisnici Studentskog centra koji je dio Sveučilišta, žalili su se na lošu hranu i smještaj.

Sindikat Sveučilišta je godinama ukazivao na loš status profesora i asistenata, koji su imali najniža primanja u BiH do povećanja u oktobru, kada su primanja uposlenika Sveučilišta skočila za čak 34 %.

Pitanje za milion eura

Interes susjedne Vlade RH je višestruk, jer u Mostaru studira preko 1.000 studenata iz Hrvatske, a usluge SKB Mostar koriste i mnogi pacijenti iz Dalmacije.

„Pitanje koliko odgovorno se upravlja sredstvima koja Republika Hrvatska uplaćuje za Sveučilište u Mostaru i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar pitanja je za milion eura, odnosno, oni koji znaju odgovor na ta pitanja vjerovatno već i imaju milion eura pri ruci“, kaže za !Odgovor Igor Božović, mostarski novinar.

On podsjeća da je samo ove godine Vlada RH za SKB Mostar izdvojila više od 10 miliona eura, od čega nešto više od polovine namijenjeno za saniranje tekućih troškova dobavljačima medicinskog materijala i lijekova.

„U samoj bolnici čak kažu da oni preživljavaju zahvaljujući donacijama iz Hrvatske. Pa ipak, teško je da javnost ima uvid u godišnje troškove koje SKB Mostar ima, počevši od samog IZIS sistema koji do danas nije u potpunosti implementiran, tako da apsolutno niko, pa čak ni institucije koje daju novce bolnici, ne znaju koliko se godišnje napravi kojih zahvata, koliko se odradi rendgenskih, MRI ili sličnih snimaka. Jedini poznat podatak je ukupni dug“, pojašnjava Božović stanje u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se liječe pacijenti iz tri kantona (Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački, Kanton 10).

On dodaje da takav podatak ne bi smio zadovoljiti ni vlasti ova tri kantona, te da „svakako ne zadovoljava potrebu za adekvatnim informisanjem poreskih obveznika iz Hercegovine i susjedne Republike Hrvatske, budući da je ogroman broj ljudi svih nacionalnosti koji gravitiraju ovoj bolnici ili povremeno koriste njezine usluge, od Dalmacije do srednje Bosne“.

Loši rezultati Sveučilišta su izazvali povremene štrajkove, proteste, ali ne i tematske sjednice.

„Sveučilište u Mostaru je ove godine prvi put dobilo značajan finansijski iznos pomoći iz Republike Hrvatske, u visini od također oko 10 miliona eura. Ne sumnjam da su takvi novci potrebni nadogradnji jedine javne visokoškolske institucije u našoj zemlji koja radi prema programima na hrvatskom jeziku. Opet, iz Sveučilišta godinama dobivamo poluinformacije o troškovima, o visinama plaća profesora i o utrošku sredstava prikupljenih kroz školarine, ali isti taj problem kao da nije od interesa lokalnih razina vlasti pa se ne sjećam da smo imali tematsku sjednicu o kvaliteti ili održivosti Sveučilišta pred domaćim skupštinskim tijelima. Povremeno bude kakav protest ili štrajk profesora ili studenata i očito da potreba za transparentnošću postoji“, zaključuje Božović.

Mešetarenje između dva HDZ-a

Hrvatska republikanska stranka BiH je jedan od najvećih kritičara politike i kadrova HDZ BiH. Na pitanje kakav je stav HRS BiH o raspoređivanju sredstava koje ulaže Vlada RH u cilju jačanja Hrvata u BiH, Slavko Zovko, politički direktor HRS-a ističe da su nebrojeno puta govorili i pisali o tome, od Hrvatskog sabora pa nadalje.

„Nažalost odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH najčešće se svede na odnos dva HDZ-a gdje ‘ruka ruku mije’. Novci se dodjeljuju po ‘babi i stričevima’. Nisu važni projekti i ideje, već ko traži i predlaže. Uprkos tome uspjeli smo nametnuti temu pomoći Sveučilištu u Mostaru i silno smo ponosni na taj rad i rezultat i zahvaljujemo se kolegama iz Mosta, koji su bili naš glas u Hrvatskom saboru i na ovu temu. Hrvatima u BiH trebaju projekti koji će ih ovdje zadržati i očuvati, a ne trebaju nam novci za opanke, to ćemo sami kupiti. Dok se god gleda ko predlaže, a ne što se predlaže, ti poticaji bit će disfunkcionalni“, kaže Zovko za !Odgovor.

Poslovanje SKB Mostar i Sveučilišta je godinama opterećeno dugovima i lošim imidžom te se postavlja pitanje političke odgovornosti za loše upravljanje ovim institucijama.

„Naši zastupnici u Skupštini HNŽ-a komunicirali su puno puta tu temu i tražili odgovornost i izvještaje o radu te institucije u Skupštini, međutim do dana današnjeg to nije došlo na klupe zastupnika. Isto smo tražili i u Federalnom parlamentu, također ni gore to nije zaživjelo uprkos izglasanom Zaključku. Nameće se odgovor sam, očito je u svim tim institucijama prisutan veliki kriminal i netransparentan utrošak novca poreznih obveznika, zato izbjegavaju položiti račun predstavnicima naroda u zakonodavnim tijelima. Mi ćemo na tome nastaviti inzistirati“, poručuje Zovko.

(Mostarski.ba)