Uvoz guši domaću privredu: Koliko je BiH potrošila na stranu robu
Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla robu vrijednu preko 10 milijardi KM iz Hrvatske i Srbije, pokazuju podaci UIO BiH.
Od ukupne vrijednosti uvezene robe tokom prošle godine, više od 10 milijardi konvertibilnih maraka odnosilo se na proizvode koji su u Bosnu i Hercegovinu stigli iz Hrvatske i Srbije, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), piše Akta.ba.
Prema ovim statistikama, uvoz iz Hrvatske u 2025. godini iznosio je 5,9 milijardi KM, dok je iz Srbije u istom periodu uvezeno robe u vrijednosti od 4,17 milijardi KM. Istovremeno, Bosna i Hercegovina je na hrvatsko tržište plasirala proizvode vrijedne oko pet milijardi KM, dok je izvoz u Srbiju iznosio 1,75 milijardi KM.
Kada je riječ o ostalim zemljama regiona, iz Slovenije je prošle godine uvezeno robe za 2,6 milijardi KM, dok je izvoz iz BiH u tu zemlju iznosio 495,6 miliona KM. Crnoj Gori su isporučeni proizvodi vrijedni 346,9 miliona KM, dok je uvoz iz te zemlje bio 206,6 miliona KM.
Uvoz iz Albanije dostigao je 208,1 milion KM, dok je izvoz na to tržište iznosio 51,6 miliona KM. Iz Sjeverne Makedonije je uvezeno robe za 231,3 miliona KM, a izvoz iz BiH u ovu zemlju iznosio je 99,5 miliona KM.
Ovakvi podaci ukazuju da je Bosna i Hercegovina, među zemljama regiona, tokom prošle godine ostvarila suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni jedino sa Crnom Gorom, dok je deficit zabilježen u razmjeni s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Ekonomista Igor Gavran navodi da značajan dio uvoza koji se statistički vodi kao uvoz iz Hrvatske i Srbije zapravo ne predstavlja robu porijeklom iz tih zemalja.
“Recimo, u 2024. godini se od ukupnog uvoza koji je u BiH stigao iz Hrvatske samo 38% odnosilo na robu porijeklom iz te države, a od ukupnog uvoza iz Srbije oko 74%. Dakle, preko četiri milijarde KM je te godine uvezeno iz trećih zemalja preko ovih susjednih, a vjerovatno je omjer ostao sličan i u 2025. godini. Ako gledamo samo robu porijeklom iz ovih zemalja, Bosna i Hercegovina je u stvari imala suficit s Hrvatskom, a mnogo manji deficit sa Srbijom nego što statistika prema zemlji trgovine, odnosno otpreme robe pokazuje”, objašnjava Gavran.
On dodaje da to ipak ne mijenja činjenicu da se znatan dio ukupnog uvoza odnosi na proizvode koji nisu nužno potrebni domaćem tržištu.
“Oni direktno konkurišu onim proizvodima koje sami proizvodimo ili možemo proizvoditi. To se prije svega odnosi na prehrambene proizvode, ali i mnoge druge. U tim oblastima bismo morali biti konkurentniji i svijest potrošača bi morala biti razvijenija da povećamo prodaju na domaćem tržištu i time zamijenimo barem dio ovoga uvoza. Sa druge strane, veliki dio uvoza se odnosi na naftne derivate i druge proizvode koje sami ne proizvodimo i tu je teško očekivati smanjenje uvoza. Mogli bismo, recimo, pokrenuti Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu i tako znatno smanjiti vrijednost uvoza prelaskom na uvoz sirove nafte i domaću preradu, a mogli bismo i razviti domaću logistiku u smislu povećanja udjela direktnog uvoza u BiH umjesto da toliko toga uvozimo preko posrednika iz susjedstva, ali u nekim slučajevima to nije realno, jer jednostavno nemamo vlastitu morsku luku, a mnogi regionalni distributivni centri su izvan BiH”, naglasio je Gavran.
Ukupna vrijednost uvoza Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosila je 31,65 milijardi KM, dok je izvoz bio na nivou od 17,54 milijarde KM.
(Mostarski.ba)
