Govor mržnje i povećanje broja ‘divljih portala’ u izbornoj godini

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić ističe da je korištenje savremene IT tehnologije jedan od načina samoregulacije. Ipak, to se pokazalo nedovoljnim.

Ne vjeruje da postoji spremnost ni medija ni samoregulatora – Vijeća za štampu, da se bavi problemom govora mržnje, psihičkog nasilja, brutalnog vrijeđanja, pa čak ni iznošenja klevetničkih i potpuno netačnih navoda. Uprkos tome što Direktive Evropske Unije i Vijeća Evrope nisu pretočene u zakone u Bosni i Hercegovini, kako bi se regulisala ova oblast, oni koji žele,  mogu ih direktno primijeniti. Niko ih u tome ne spriječava.

– Međutim raspoloženje, kreirano u javnosti, negativno je prema bilo kakvoj regulaciji ili samoregulaciji. Na primjer, krivična prijava za psihičko nasilje (zbog uvreda i psovki na društvenim mrežama) protiv višestrukog povratnika u činjenju krivičnih djela izazvala je brojne polemike u javnosti, osudu prijavitelja, relativizaciju djela. Nisam optimista da će se u ovoj izbornoj godini bilo šta riješiti po tom pitanju. Želim vjerovati da većina osuđuje objave sa uvredljivim sadržajem i govorom mržnje, ali da je ta većina tiha pred agresivnom manjinom, koju podržava dio akademske zajednice i političara pravdajući to slobodom izražavanja. Nemam dilemu da će to popraviti nečije izborne rezultate. Međutim ne vjerujem da će uticaj biti presudan za izbornu pobjedu – smatra Jurišić.

Zaključuje da je ključna posljedica što prećutna saglasnost mainstream medija za ovakve objave, te nedostatak javne osude obeshrabruju one koji bi se mogli i željeli baviti politikom. S druge strane, govor mržnje, uvrede, psovke, neprimjeren rječnik u pojedinim sredinama u Bosni i Hercegovini dovode do krajnje neprimjerenih reakcija lokalnih vlasti, koje odlukama, zaključcima ili drugim pravnim aktima ograničavaju slobodu govora i medija.

Predsjednik Komisije za informisanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Sanel Kajan podsjeća da je prema Vladi FBiH uputio Inicijativu za regulisanje problematike anonimnih portala i govora mržnje u digitalnom prostoru.

– Krijući se iza lažnih imena, iza profila bez identiteta, određene osobe već godinama provode digitalno uhođenje, psihičko nasilje, negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, prikupljanje i zloupotrebu ličnih podataka, širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te direktno targetiraju članove porodica, uključujući i djecu. Istovremeno, suočeni smo sa brojnim portalima koji djeluju potpuno anonimno – bez urednika, bez novinara, bez adrese, bez kontakta, bez impresuma. Portali koji se predstavljaju kao mediji, a zapravo su platforme za širenje mržnje, manipulacija i dezinformacija. Građani često nemaju kome ni uputiti prigovor, jer ne znaju ko stoji iza tih portala. Time se izaziva strah i produbljuju podjele u društvu – navodi Kajan.

Stoga je podnio Inicijativu Vladi FBiH za regulaciju djelovanja internet portala i za jaču sistemsku borbu protiv zloupotreba anonimnosti na internetu.

Traži od Vlade Federacije BiH da pokrene proceduru izrade zakona kojim bi se regulisalo djelovanje internet portala u Federaciji BiH, propiše obaveznu registraciju portala i javno dostupne podatke o vlasnicima, urednicima, redakciji, adresi, kontakt e-mailu i broju telefona, uspostavi javan i svima dostupan registar online medija te definiše jasne obaveze i odgovornosti za objavljeni sadržaj, uključujući sankcije u slučaju širenja lažnih vijesti, govora mržnje i dezinformacija.

– Građani imaju pravo da znaju ko stoji iza portala koji oblikuju javno mnijenje. Građani imaju pravo na sigurnost u digitalnom prostoru. A institucije imaju obavezu osigurati da internet ne bude prostor bezakonja – kaže Kajan.

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini upozorava na zabrinjavajući porast broja neregistriranih i netransparentnih informativnih web portala, takozvanih “divljih portala”, čija se aktivnost posebno intenzivira uoči i tokom izbornih ciklusa u Bosni i Hercegovini, rekla je izvršna direktorica Vijeća Dženana Burek.

Prema najnovijim podacima Mapiranja informativnih web portala u Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće provelo tokom 2025. godine, u zemlji je evidentirano 488 informativnih portala, dok svega oko 40 posto njih ispunjava osnovne kriterije transparentnosti.

Ovi podaci potvrđuju dugogodišnja upozorenja Vijeća da digitalni medijski prostor u BiH ostaje izuzetno ranjiv na zloupotrebe, posebno u politički osjetljivim periodima.

– Iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju da se upravo u tim periodima povećava broj portala koji se koriste za širenje neprovjerenih informacija, političkih diskreditacija i manipulativnih narativa, često bez ikakve mogućnosti utvrđivanja odgovornosti za objavljeni sadržaj. Takva praksa direktno ugrožava pravo građana na tačno i vjerodostojno informiranje i ozbiljno narušava povjerenje u medije i demokratski proces u cjelini – kaže Burek.

Vijeće za štampu i online medije u BiH podsjeća da sloboda izražavanja podrazumijeva i profesionalnu odgovornost i da to ne znači slobodu u obmanjivanju javnosti, te da Kodeks za štampane i online medije BiH jasno propisuje obavezu transparentnosti rada medija, uključujući objavljivanje impresuma u sklopu kojeg su jasno istaknuti urednička i odgovorna struktura te važne kontakt informacije. Mediji koji prihvataju sistem samoregulacije i poštuju profesionalne standarde daju ključni doprinos zaštiti javnog interesa, naročito u vrijeme izbora.

Vijeće poziva sve informativne web portale koji djeluju u Bosni i Hercegovini da se pridruže sistemu samoregulacije, da javnosti učine dostupnim osnovne podatke o svom radu i da se pridržavaju profesionalnih i etičkih normi. Istovremeno, Vijeće apelira na nadležne institucije da, uz puno uvažavanje slobode medija, razmotre mehanizme koji će dodatno poticati transparentnost i odgovornost u digitalnom medijskom prostoru.

– Također naglašavamo važnost jačanja medijske pismenosti građana, kako bi publika bila u stanju prepoznati nepouzdane izvore informacija i razlikovati profesionalno novinarstvo od politički motiviranih ili  propagandnih sadržaja, posebno anonimnih. Borba protiv dezinformacija, posebno u izbornim ciklusima, zahtijeva zajednički napor medijske zajednice, institucija i javnosti – poručuje Burek.

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini nastavit će pratiti stanje u online medijskom prostoru, javno reagirati na kršenja profesionalnih standarda i pružati podršku odgovornom i etičkom novinarstvu, u cilju zaštite prava građana na vjerodostojno informiranje i očuvanja demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini.

(Mostarski.ba)