AI gura ljude u preduzetništvo protiv njihove volje

Umjetna inteligencija mijenja tržište rada i potiče novi talas preduzetnika, često iz nužde, a ne iz prilike, poručeno je sa WEF panela.

Umjetna inteligencija više ne samo da pojednostavljuje pokretanje biznisa, već, kako je istaknuto na panelu Svjetskog ekonomskog foruma o budućnosti inovacija i AI-ja, postepeno potkopava sigurnost tradicionalnih karijera, gurajući sve veći broj ljudi ka preduzetništvu – često i mimo njihove prvobitne namjere, piše Akta.ba.

Učesnici panela ocijenili su da se naredni talas preduzetnika ne rađa isključivo iz prepoznavanja prilika, već i iz rastuće nesigurnosti na tržištu rada. Daniel Roth, glavni urednik LinkedIna, naveo je podatke prema kojima je broj korisnika koji u svoje profile dodaju titulu “founder” porastao za 60 posto na godišnjem nivou, što je trostruko brži rast u odnosu na trendove zabilježene od 2021. godine. Prema njegovim riječima, AI alati omogućavaju brže prototipiranje, direktan pristup kupcima i ulazak u sektore koji su ranije zahtijevali znatno više kapitala i organizacijske skale.

Promjene su vidljive i u načinu zapošljavanja. Roth je istakao da sve veći broj preduzetnika odustaje od klasičnih biografija i radnih titula, te od kandidata traži da pokažu konkretne projekte i rješenja koja su razvili. Takav pristup, kako je naglasio, mijenja način na koji se vrednuju znanja, vještine i karijerni put.

Za vlade, izazov se, prema porukama panela, sve više pomjera sa same promocije inovacija na stvaranje uslova u kojima je preuzimanje rizika održivo. Njemačka savezna ministrica za istraživanje, tehnologiju i svemir Dorothee Bar ocijenila je da Evropa mora ubrzati procese i promijeniti odnos prema neuspjehu. Iako je Njemačka pokrenula regulatorne „sandbox“ modele i fokusirala se na AI, kvantno računarstvo i biotehnologiju, društvena percepcija neuspjeha i dalje predstavlja prepreku. “Ako neko ne uspije, društvo ga i dalje eliminiše”, rekla je Bar, naglašavajući da su eksperimentisanje i pokušaji važniji od apsolutne sigurnosti.

Suprotan pristup predstavljen je kroz primjer Bahreina. Ministar finansija Salman bin Khalifa Al Khalifa naveo je da je ta zemlja izmijenila stečajne zakone, pojednostavila registraciju kompanija te značajno investirala u digitalnu infrastrukturu i usavršavanje radne snage. Ulogu države opisao je kao stvaranje povoljnog okruženja, zasnovanog na tri stuba: regulativi, infrastrukturi i ljudima.

Poslovni lideri, međutim, upozorili su da sama primjena umjetne inteligencije nije dovoljna za izgradnju održivih kompanija. Izvršna direktorica kompanije Williams-Sonoma Laura Alber upozorila je na pojavu takozvanog “AI-washinga”, gdje se start-upovi predstavljaju kroz tehnologiju, bez rješavanja stvarnih problema. “Ne glumite nešto što niste”, poručila je, ističući da znanje i kvalitetna realizacija ostaju ključni faktori uspjeha.

Predsjednik i izvršni direktor Bajaj Finserva Sanjiv Bajaj ocijenio je da je AI samo najnovija u nizu tehnoloških promjena koje nagrađuju one koji se prilagođavaju. U sektoru finansijskih usluga, kako je naveo, primjena AI-ja više nije opcija, već nužnost. Za manje kompanije i pojedinačne osnivače, ova tehnologija može ublažiti nedostatak obima i omogućiti konkurenciju znatno većim sistemima, prenosi Economic Times.

(Mostarski.ba)