Da Iran može proizvoditi razorne rakete brzinom kojom pravi oštre i viralne memove, američka Centralna komanda već bi odavno digla ruke.
Jedan od bizarnijih i neočekivanih aspekata iransko-američkog sukoba jeste činjenica da Iran, država koju prati reputacija društva pod dominacijom konzervativnih klerika osjetljivih na zapadnu kulturu i medije, zapravo dominira ratom na društvenim mrežama.
U tom prostoru angažira svoju generaciju Z tehnoloških “ratnika”, koji uz sarkazam i ismijavanje administracije Donalda Trumpa dopiru do zapadne publike, piše The Guardian, prenosi Faktor.
Za razliku od toga, Donald Trump, čija popularnost sada pada na nivoe kakvi su zabilježeni u vrijeme opoziva Richarda Nixona, nastavlja nizati greške. Bio je primoran obrisati katastrofalnu objavu na mreži Truth Social u kojoj se uporedio s Isusom, a doveo se i u poziciju da preuzme odgovornost za zastoje u globalnoj trgovini.
Iranski nastup na društvenim mrežama, od naloga ambasada do objava predsjednika parlamenta Mohammada Qalibafa, još je iznenađujući ako se uzme u obzir da većina Iranaca već više od četiri sedmice trpi digitalni mrak, najduže vladino gašenje interneta u svijetu.
And today’s popular music: “blockade” by Trump. pic.twitter.com/7EYQ1nSTm7
— Iran Embassy SA (@IraninSA) April 13, 2026Nekada živahna štampa svedena je na prenošenje izjava vojnih glasnogovornika ili tekstova iz zapadnih medija koji tvrde da Trump trpi strateški poraz. Neki od najboljih iranskih listova su ugašeni, a građani se i dalje žale na propagandne, teško gledljive informativne programe državne televizije.
Ipak, iz tog mraka dolazi kreativnost usmjerena prema Zapadu. Provladini nalozi objavljuju AI generirane Lego animacije koje povezuju slučaj Jeffrey Epstein s Trumpovim ratom ili koriste humor i samopouzdanje kako bi ukazali na slabosti Zapada.
Jedan od novijih primjera, koji je objavila iranska ambasada u Južnoj Africi, prikazuje Trumpa kao rock zvijezdu iz osamdesetih s bujnom frizurom kako pjeva parodiju pjesme Voyage Voyage, preimenovane u “Blockade”, dok svira klavijature. Za 24 sata video je prikupio više od 45.000 lajkova. Iste večeri kada je Trump zaprijetio okončanjem perzijske civilizacije, ambasada je objavila snimak psa koji zbunjeno gleda u kameru – dok se ništa ne događa.
Interes je toliko velik da je portal IranWire pokrenuo istragu o osobama koje stoje iza naloga Qalibafa, tvrdeći da su identificirali starog političkog saveznika iz SAD-a. Zanimljivo, većina sadržaja nije eksplicitno religiozna.
Narges Bajoghli, profesorica studija Bliskog istoka na Johns Hopkinsu i kulturna antropologinja, pomno prati iranske komunikacijske strategije. Na brifingu Quincy instituta ove sedmice rekla je da je iranski medijski aparat bio znatno brži od “zemlje tech bro kulture” u plasiranju sadržaja i poruka.
Ratovi se vode na dva fronta – objasnila je.
Na bojnom polju, ali jednako važan je i komunikacijski rat. Iran je uspio gotovo potpuno monopolizirati taj prostor, posebno na društvenim mrežama globalno – dodala je.
Istakla je da Iranci znaju da ne mogu značajnije utjecati na američke mainstream medije, gdje su decenijama prikazivani kao teroristička država pod vodstvom religijskih fanatika.
Zato su preuzeli narativ na društvenim mrežama – kaže Bajoghli.
Imate generaciju mladih milenijalaca i pripadnika generacije Z u Iranu kojima je dato zeleno svjetlo da komuniciraju ovaj rat globalnoj publici – posebno onima koji su online i koji svijet danas razumiju i kroz kontekst Gaze. To je nešto što suštinski mijenja stvari – objašnjva.
Dodaje da nikada u karijeri nije vidjela da se algoritmi iz različitih političkih spektra – od krajnje desnice i MAGA pokreta, preko umjerenih republikanaca, do liberala i ljevice – tako preklapaju kao u ovom slučaju.
Svi oni svakodnevno dijele viralni sadržaj iz Irana – kaže ona.
To nisam vidjela u 15 godina profesionalnog rada – ističe.
Prema njenim riječima, iranski vojni aparat prepustio je komunikaciju mlađoj generaciji, koja dobro poznaje američku kulturu i zna kako kreirati sadržaj koji neće djelovati kao državna propaganda.
Jedan od najuspješnijih narativa u Lego formatu sugerira povezanost Trumpa i Benjamina Netanyahua sa skandalom Epstein, povlačeći paralelu s bombardiranjem iranske djece u Minabu. Cilj je insinuirati da je rat pokrenut kako bi se skrenula pažnja s tog skandala – što je već prisutno i u američkom javnom prostoru.
Sjedinjene Države, s druge strane, imaju poteškoća u nametanju vlastitog narativa, dijelom i zbog rezova koje je u State Departmentu proveo Elon Musk. Pentagon uglavnom komunicira poruke o vojnoj snazi, dok Trump i dalje preferira komunikaciju u velikim slovima i sve većim fontovima.
Bajoghli tvrdi da Iran ostvaruje značajan utjecaj i u arapskom diskursu, posebno kroz pitanje suvereniteta. Prema tom narativu, Izrael poručuje zaljevskim državama da je samo njemu dopušten puni suverenitet, što otvara šire pitanje šta suverenitet uopće znači u regiji ako Izrael nastupa kao vojni hegemon uz punu podršku SAD-a.
To je, kako kaže, “linija pucanja” na koju Iran sada snažno pritišće u arapskom javnom prostoru.
Iako su lideri Zaljeva ljuti na Iran, geografiju ne mogu promijeniti i možda će se morati suočiti s tim argumentima.
Moguće je i da je smrt brojnih lidera Iranske revolucionarne garde uklonila određene kočnice kreativnim timovima koji vode propagandu. Mnogi od njih dobro razumiju američku kulturu i znaju kako napraviti sadržaj koji neće izgledati kao proizvod iranske države.
Promjena percepcije neke zemlje dug je proces, a u slučaju Irana možda i nemoguć zbog načina na koji guši neslaganje. Globalna nepopularnost Trumpa ne znači automatski i globalnu simpatiju prema Iranu.
Ipak, ako dođe do promjene, kao što se već desilo u percepciji Izraela u SAD-u, Iran će moći preuzeti dio zasluga zbog svoje spremnosti da brzo reagira i plasira sadržaj.
Čak je i ubijeni vrhovni vođa Ali Khamenei, opsjednut utjecajem zapadnih medija na mlade, shvatao važnost društvenih mreža. Na jednom sastanku 2024. godine rekao je:
Mediji su efikasniji od raketa, aviona i dronova u prisiljavanju neprijatelja na povlačenje i u utjecaju na srca i umove. Svaki rat je medijski rat. Onaj ko ima veći medijski utjecaj, ostvarit će svoje ciljeve.
Za sada, čini se da “zemlja tech bro kulture” gubi.
(Mostarski.ba)
