Sloboda medija i sigurnost novinara u Bosni i Hercegovini i dalje su suočeni s ozbiljnim izazovima, uključujući političke pritiske, neujednačeno procesuiranje napada i rastuće sigurnosne prijetnje, posebno u kontekstu predstojećih izbora – upozorili su učesnici konferencije “Kritički glasovi pod pritiskom”, koja se održava danas u Sarajevu.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Luigi Soreca, koji je otvorio konferenciju, kazao je da se približavanjem 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, naglašava važnost uloge novinara u demokratskom društvu, uključujući i BiH.
Naglasio je da je današnja konferencija prilika za jačanje dijaloga s medijima u trenutku kada se prostor za civilno društvo i medije i dalje suočava s izazovima.
Istakao je da je podrška slobodi medija i sigurnosti novinara jedan od prioriteta EU, uključujući i saradnju s OSCE-om na uspostavljanju kontakt tačaka unutar tužilaštava i policijskih struktura radi efikasnijeg institucionalnog odgovora i zaštite novinara.
Ukazao je i na to da novinari ni ove godine nisu uvijek bili adekvatno zaštićeni te ukazao na važnost profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti medija, posebno u izbornoj godini, kada informacije postaju ključne za donošenje odluka građana i kada odgovornost medija dodatno raste.
– Rad novinara osigurava da su građani bolje informirani, da javna rasprava ostane otvorena i da oni na vlasti budu odgovorni. Evropska unija će nastaviti podržavati medije i novinare u BiH u njihovim naporima na jačanju slobode medija i unapređenju profesionalnih standarda – poručio je Soreca.
Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić naglasila je da je BiH u posljednje dvije godine nazadovala za 21 mjesto na Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica. Istovremeno, istakla je da se, po podacima Linije za pomoć novinarima, od 2023. bilježi pad ukupnog broja napada na medijske slobode, novinare i pravo na slobodu izražavanja, ali da istovremeno raste broj ozbiljnih sigurnosnih prijetnji.
Navela je da su u posljednje dvije godine zabilježeni slučajevi u kojima su novinari zbog prijetnji morali dobiti policijsku zaštitu, dok je u 2025. godini registrirano 36 ozbiljnih krivičnih djela prema novinarima te da su svi prijavljeni nadležnim kontakt tačkama.
Napomenula je da u BiH trenutno djeluju 33 kontakt tačke, čiji se rad ogleda u boljoj razmjeni informacija između policije i pravosuđa, kao i većoj koordinaciji u istragama napada na novinare, te njihovoj dostupnosti medijima 24 sata dnevno.
Ukazala je, međutim, da i dalje ne postoji ujednačen pristup u radu kontakt tačaka širom zemlje, zbog čega efikasnost varira između kantona u Federaciji BiH, Brčko Distriktu BiH i Republici Srpskoj te da se novinari žale na postupanje pojedinih policijskih i tužilačkih institucija.
Također, istakla je da hitno procesuiranje napada još nije na nivou standarda EU.
Naglasila je da je pozitivan pomak to što je prošle godine pred pravosudnim institucijama riješeno deset slučajeva u korist novinara koji se odnose na pravo na slobodu izražavanja.
– Međutim, i dalje nemamo harmonizovan pristup u cijeloj BiH kada je riječ o procesuiranju napada na novinare – upozorila je Rudić.
Dodala je da institucionalne reakcije i zakonodavne inicijative često ne prate evropske standarde u oblasti slobode izražavanja i sigurnosti novinara.
Posebno je istakla izazove u kontekstu predstojećih izbora, uključujući probleme u funkcioniranju javnog servisa i ograničene kapacitete medija za praćenje izborne kampanje u skladu s evropskim i standardima Vijeća Evrope.
Medijima se obratio i projektni menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović, koji je kazao da je uloga medija u izbornom procesu višestruka, naglašavajući da ona nije samo informativna, već i edukativna i orijentaciona.
Pojasnio je da mediji, osim pružanja tačnih i uravnoteženih informacija biračima, imaju zadatak da promoviraju demokratske vrijednosti, slobodne i poštene izbore, kao i da omoguće građanima da na osnovu pravovremenih i objektivnih informacija donesu odluke o tome kome će dati povjerenje.
– Uloga medija nije samo informativna, već i edukativna i orijentaciona, jer građanima treba omogućiti da na osnovu tačnih i pravovremenih informacija odluče kome će dati povjerenje – istakao je Jovanović.
Upozorio je da mediji danas sve teže ispunjavaju tu ulogu zbog niza pritisaka i ograničenja. Kao ključne razloge naveo je sužavanje prostora za rad medija i organizacija civilnog društva, ne samo kroz političke napade već i kroz zakonodavne aktivnosti koje dodatno ograničavaju njihov rad.
– Ključno je da se osiguraju uslovi u kojima će mediji moći ispuniti svoju ulogu, što podrazumijeva odgovorno ponašanje političara, rad institucija u interesu građana i poštivanje profesionalnih standarda u samim medijima – naglasio je Jovanović.
Dodao je da dodatne izazove predstavljaju politički pritisci i sve prisutniji govor mržnje, koji postaje dominantan narativ i sve češće je usmjeren i prema novinarima.
Također je upozorio na širenje dezinformacija koje nerijetko završavaju u medijima kao neprovjereni izvori.
Zaključio je da je za unaprjeđenje medijskih sloboda u BiH, posebno u kontekstu evropskih integracija, neophodno da političari djeluju u skladu s demokratskim principima, da institucije rade u interesu građana te da mediji dodatno jačaju profesionalne standarde i poštivanje zakonskih okvira.
Predstavnici medija i organizacija civilnog društva te stručnjaci i predstavnici institucija razgovarat će o relevantnim temama koje se tiču medija i civilnog društva.
Prvi panel će se fokusirati na zaštitu novinara i institucionalni odgovor u BiH s fokusom na uspostavljanje kontakt tačaka u tužilaštavima i policijskim upravama koji su zaduženi za rad na predmetima napada na novinare u Bosni i Hercegovini.
Drugi panel će istražiti temu integriteta medija tokom izbora u BiH sa fokusom na dezinformacije i lažne političke narative u izbornom kontekstu, organizirane online kampanje, uloge društvenih medija, govor mržnje, netransparentno vlasništvo i regulatorni nadzor u Bosni i Hercegovini.
Cilj ovog događaja je podsticanje otvorenog dijaloga o zaštiti slobode medija, jačanju civilnog društva i osiguravanju da se kritički glasovi i dalje čuju.
(Mostarski.ba)
