Dugotrajne visoke temperature i izražen nedostatak padavina ostavljaju sve vidljivije posljedice na prirodu. Jedno od područja na kojima se posljedice suše posebno jasno mogu vidjeti jeste Park prirode Hutovo blato, čiji su pojedini prirodni dijelovi suočeni s ozbiljnim nedostatkom vode.
Dok tokom ljetnih mjeseci svakodnevno pratimo temperature i tražimo hlad, klimatizirane prostore i osvježenje, priroda se s visokim temperaturama suočava na potpuno drugačiji način.
Za močvarni ekosistem svaki dodatni stepen znači veće isparavanje, veći gubitak vode i dodatni pritisak na biljne i životinjske vrste koje zavise od stabilnog vodnog režima.
Golim okom vidljive posljedice
U Hutovom blatu posljedice suše sve su vidljivije. Površine koje bi u prirodnom vodnom režimu trebale biti ispunjene vodom danas su na pojedinim područjima gotovo potpuno suhe. Umjesto vodenih površina sve je više vidljivo muljevito i ogoljeno tlo, kao i suha vegetacija.
No, nestanak vode iz močvare nije samo promjena izgleda krajolika.
„Močvara je složen i osjetljiv živi sistem u kojem su voda, tlo, biljke i životinje međusobno povezani. Promjena jednog dijela tog sistema neminovno se odražava i na sve ostale“, poručuju iz Parka prirode Hutovo blato.
Hutovo blato jedno je od najvrjednijih močvarnih područja u ovom dijelu Evrope, a njegova važnost proizlazi upravo iz bogatstva staništa i vrsta koje zavise od vode.
Posebnu vrijednost imaju močvarna i tresetna staništa. Tresetna tla imaju važnu ulogu u ciklusu ugljika jer tokom dugih vremenskih perioda mogu pohranjivati velike količine ugljika. Dok su takva tla dovoljno vlažna, voda usporava razgradnju organske materije i pomaže zadržavanju ugljika u tlu.
Isušivanje tresetnih područja mijenja taj prirodni proces. Kada nestaje vode, mijenjaju se uslovi u tlu, povećava se razgradnja organske materije, a ugljik koji je dugo bio pohranjen u tlu može se ponovo osloboditi u atmosferu.
Zbog toga je gubitak vode u močvarnom području mnogo više od nestanka jedne vodene površine.
Suša povećava pritisak na cijeli ekosistem
Problem dodatno usložnjava činjenica da klimatske promjene nisu jedini pritisak kojem su prirodni sistemi izloženi.
Dugotrajne suše i visoke temperature dolaze u kombinaciji s antropogenim promjenama – načinom na koji koristimo prostor, vodu i druge prirodne resurse.
Promjene u vodnom režimu, gubitak i fragmentacija staništa, intenzivno korištenje prirodnih resursa te sve izraženiji klimatski ekstremi zajedno stvaraju pritisak kojem su posebno osjetljivi močvarni ekosistemi.
Posljedice se međusobno nadovezuju
„Manje vode znači veći stres za biljke i životinje. Suha vegetacija povećava opasnost od požara. Požari dodatno uništavaju staništa, a promjene staništa ugrožavaju vrste koje o njima zavise. Sve je povezano“, dodaju iz Javnog preduzeća Park prirode Hutovo blato.
Posljedice takvih promjena, navodi se, ne završavaju na granicama Parka prirode.
„Prirodni sistemi imaju važnu ulogu i za čovjeka. Čista voda i zrak, očuvanje tla, regulacija temperature, zadržavanje vode, zaštita od poplava, oprašivanje i skladištenje ugljika samo su neki od procesa o kojima zavisi kvalitet života. Zato pitanje više nije samo koliko će temperature biti visoke. Pitanje je koliko dugo prirodni sistemi mogu podnositi istovremeni pritisak klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti“, dodaje se.
Hutovo blato treba vodu – ali i odgovorno upravljanje
Suše nije moguće spriječiti, kao ni kontrolisati vremenske prilike. Međutim, moguće je odgovornije upravljati vodnim resursima, prostorom i prirodnim staništima.
Upravo zato zaštita močvarnih područja nije samo pitanje očuvanja prirode, nego i pitanje dugoročne sigurnosti i otpornosti prostora na klimatske promjene.
Potrebno je djelovati preventivno, pratiti stanje ekosistema, čuvati staništa i vodne resurse te odluke o korištenju prirodnih dobara donositi imajući na umu njihove dugoročne posljedice.
Reagujmo dok nije kasno
„Jer kada izgubimo stanište, teško ga je vratiti. Kada nestane vrsta, nije je moguće jednostavno ponovo stvoriti. A kada se ozbiljno naruši prirodna ravnoteža, posljedice se ne zaustavljaju na području na kojem je promjena nastala. Hutovo blato danas nam upravo zbog toga šalje važnu poruku da suha močvara nije samo prizor promijenjenog krajolika. Ona je znak promjene prirodnih uslova o kojima zavisi cijeli ekosistem“, poručili su iz Parka prirode Hutovo blato.
Park prirode Hutovo blato zato želi podsjetiti da zaštita prirode nije prepreka razvoju, već ulaganje u budućnost.
„Priroda ne govori glasno. Ne može sjesti za stol, poslati dopis ili upozorenje. Ali njene promjene vidimo. Vidimo ih u nedostatku vode, suhoj vegetaciji, promijenjenim staništima i sve većoj osjetljivosti prostora na požare i druge ekstremne događaje.
Zato, dok ponovo gledamo koliko danas pokazuje termometar, vrijedi pogledati i oko sebe.
Ne samo koliko je vruće nama. Nego i koliko je teško prirodi. Hutovo blato treba vodu. A očuvanje vode znači očuvanje života. Ako se ne krenu poduzimati konkretne mjere, pitanje je šta nas tek očekuje u godinama koje su pred nama“, poručuju iz Parka prirode Hutovo blato.
(Mostarski.ba)
