Dan Bošnjaka, datum koji podsjeća na jedno od najvažnijih poglavlja novije historije bošnjačkog naroda. Prije 33 godine, u ratnom i opkoljenom Sarajevu, održan je Prvi bošnjački sabor na kojem je vraćeno historijsko ime Bošnjak i potvrđen naziv bosanski jezik.
U opkoljenom Sarajevu, dok je rat bjesnio širom Bosne i Hercegovine, 27. i 28. septembra 1993. godine održan je Prvi bošnjački sabor. U jednom od najtežih perioda novije historije Bosne i Hercegovine, stotine sabornika okupile su se kako bi razgovarale o pitanjima koja su se ticala identiteta, budućnosti naroda i same države, piše Radiosarajevo.ba
Saboru su prisustvovali tadašnji državni i vojni vrh Bosne i Hercegovine, na čelu s predsjednikom Alijom Izetbegovićem, predstavnici Islamske zajednice, kulturnih i drugih institucija, kao i brojni delegati iz različitih dijelova zemlje.
Jedna od najvažnijih odluka Sabora odnosila se na nacionalno ime. Nakon decenija u kojima je ime Bošnjak bilo potiskivano i marginalizirano, Sabor je donio odluku o njegovom vraćanju kao historijskog imena naroda. Istovremeno je potvrđen i naziv bosanski jezik.
Za Bošnjake je pitanje imena bilo mnogo više od pitanja terminologije. Ono je bilo povezano s pravom jednog naroda da sam određuje vlastiti identitet, historiju, kulturu i jezik. U ratnim okolnostima ta je odluka dobila dodatnu težinu.
Odbijanje podjele Bosne i Hercegovine
Drugi dio Sabora obilježila je rasprava o tadašnjem mirovnom procesu. Pred bošnjačkim predstavnicima našao se Owen-Stoltenbergov, odnosno Ženevski mirovni plan, kojim je bila predviđena reorganizacija Bosne i Hercegovine kroz tri etničke republike, uz mogućnost njihovog izdvajanja.
Bošnjački sabor odbio je taj prijedlog.
Odluka je donesena u trenutku kada je Sarajevo bilo pod opsadom, a veliki dio Bosne i Hercegovine zahvaćen ratom. Upravo zbog toga Sabor je ostao zapamćen kao jedan od važnih političkih događaja ratnog perioda.
Više od političkog skupa
Prvi bošnjački sabor nije bio samo politički događaj. Bio je i pokušaj da se u ratnim godinama odgovori na pitanje ko su Bošnjaci i kakvu Bosnu i Hercegovinu žele graditi.
Vraćanje imena Bošnjak označilo je reafirmaciju nacionalnog identiteta, dok je odbijanje etničke podjele zemlje predstavljalo političko opredjeljenje protiv prijedloga koji bi Bosnu i Hercegovinu podijelio na tri nacionalno definirane cjeline.
Tri decenije kasnije, odluke donesene u opkoljenom Sarajevu i dalje su dio političkog i historijskog sjećanja Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Prvi bošnjački sabor održan je u vremenu kada je bilo teško predvidjeti kako će rat završiti. Ipak, 27. i 28. septembar 1993. godine ostali su zapisani kao dani kada su Bošnjaci, u jednom od najtežih trenutaka svoje moderne historije, reafirmirali svoje historijsko ime i zauzeli stav o budućnosti Bosne i Hercegovine.
(Mostarski.ba)
