Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je organizovao obilježavanje godišnjice smrti Hivzije Hasandedića (1915–2003), u znak sjećanja na njegov život i izuzetan doprinos istraživanju i očuvanju kulturne i historijske baštine Mostara i Hercegovine.
Obilježavanje je bilo upriličeno na gradskom groblju Sutina, danas u 12.00 sati.
Za naš portal govorio je Amir Kadribegović, direkotor Arhive HNK.
“Biografija Hivzije Hasandedića zaista je izuzetna i bogata, te je teško obuhvatiti sve ono što je tokom života radio. Ipak, važno je istaknuti da je bio jedan od najznačajnijih arhivista na području Hercegovine, jedan od najprepoznatljivijih orijentalista i historičara ovog područja, ali i historičar umjetnosti, teolog i etnolog. Tokom života objavio je veliki broj naučnih radova i publikovao 426 bibliografskih jedinica”, kazao je Kadribegović
Ističu, kako je njegovanje sjećanja na Hivzija Hasandedić, njegovo veliko djelo i sve ono što je uradio predstavlja dio odgovornosti Arhiva, ali i kolektivne odgovornosti kada je riječ o zaštiti naučne i kulturno-historijske baštine Stare Hercegovine.
“Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona u posljednje nepune dvije godine organizirao četiri događaja posvećena životu i djelu Hivzije Hasandedića. Održan je okrugli sto u Mostaru i Džumašu, dok su tribine organizirane u Sarajevu i Novom Pazaru. Na taj način nastojimo dodatno osvijetliti značaj i veličinu njegovog djela.
Od ove godine Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona uvrstio je 19. oktobar, datum kada je Hivzija Hasandedić umro, odnosno preselio, u redovni kalendar svojih aktivnosti, tako da će se ovaj datum obilježavati svake naredne godine.” rekao je Kadribegović.
U znak sjećanja na život Hivzije Hasandedića (1915–2003), govorio je njegov sin Suad Hasandedić.
“Kada bi posmatrao iz svoje mladosti, moj otac se više posvećivao ovom radu jer je želio da tu nešto uradi, smatrajući da je kratak životni vijek. Mislio je kako treba puno raditi i mislim da je puno uradio. Htio je da napravi neki prvi korak, da ostavi neku određenu bazu za generacije koje dolaze, iz koje će se moći dalje raditi. Napravio je jednu bazu na internetu iz koje se može istraživati”, kazao je Suad.
Glavni imam Medžlisa Islamske Zajednice Dino ef. Maksumić Mostar govorio je o historijskom značaju Hivzije Hasandedića za očuvanje islamske baštine u Hercegovini.
“Hivzija Hasandedić velika ličnost, historičar, teolog, istraživač, a ja bih kazao i filozof. Ono što je on ostavio iza sebe u pisanom tragu, vezano za vakufske objekte, prije svega džamije, ali i druge vakufske objekte i kulturne spomenike od značaja, ne samo za Mostar nego za cijelu Hercegovinu, predstavlja neizmjerno blago. Mi mnoge podatke o našim džamijama ne bismo znali, ne bismo ih imali niti bismo ih mogli dalje analizirati i povezivati s njima u daljnjim istraživanjima da nije bilo pisanog traga našeg velikana Hivzije Hasandedića. Zato ćemo i danas, nakon programa koji organizuje Arhiv Hercegovine, mi iz Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar proučiti suru jasin i pokloniti njegovoj plemenitoj duši, čuvajući na taj način sjećanje na njega i iskazati zahvalnost ne samo danas, na godišnjicu njegovog preseljenja na bolji svijet, nego tokom cijele godine, za sve ono što je uradio i što je ostavio u pisanom obliku nama u Hercegovini.” govorio je ef. Maksumić
Iz Arhiva HNK navode da je njegovanje sjećanja na Hivziju Hasandedića i očuvanje uspomene na njegov život i djelo važan dio naše zajedničke odgovornosti prema kulturnoj i naučnoj baštini Mostara i Hercegovine.
(Mostarski.ba)
