Pokret koji je nastao iz ogromne tragedije započeo je studentskim blokadama saobraćajnica, a prerastao u gotovo svakodnevne proteste i općenacionalni bunt protiv korupcije i nemara vlasti u Srbiji.
Za manje od dvije godine studenti su uspjeli srušiti 14-godišnju političku dominaciju Aleksandra Vučića, čija je Srpska napredna stranka (SNS) gledala kako joj podrška opada sve do konačnog poraza na izborima koji su se pretvorili u referendum o budućnosti Srbije, piše BBC u analizi jučerašnjih historijskih izbora u Srbiji.
Od Beograda, preko Novog Sada do Niša, zavladala je euforija dok su se pristalice okupljale u centrima gradova i ispred sjedišta liste „Studenti pobjeđuju“. U objavi na društvenim mrežama studenti su kratko poručili: „Srbija je slobodna.“
Najsnažniji simbol te promjene bio je pad takozvanog „Ćacilanda“, šatorskog naselja Vučićevih pristalica koje je prije 18 mjeseci niklo u Pionirskom parku, u samom centru Beograda, tačno ispred zgrade Narodne skupštine Srbije. Metalne ograde srušene su uz glasne povike okupljenih: „Vučić odlazi!“
Kako su studenti promijenili Srbiju
Iako nemaju istaknute vođe niti političko zaleđe, pokret okupljen oko liste „Studenti pobjeđuju“ uspio je privući birače nezadovoljne vlašću iz svih slojeva srbijanskog društva, ističe BBC. Istaknuli su kandidate za svih 250 zastupničkih mjesta u Skupštini, a među njima nije bio nijedan student.
Prvi na listi, ugledni kardiolog Ilija Srdanović, prošle sedmice pridružio se studentima koji su pješice marširali prema Beogradu i poručio da se pred njihovim očima ispisuje nova historija: „Ova se energija više ne može zaustaviti.“
„Građanima nudimo temeljne vrijednosti civiliziranog društva, one koje im je dosadašnji režim posljednji put oduzeo“, izjavio je Srdanović u razgovoru za BBC.
“Nadstrešnica je prelila čašu”
Sve je počelo 1. novembra 2024. godine, kada se na željezničkoj stanici u Novom Sadu, drugom po veličini gradu u Srbiji, srušila betonska nadstrešnica i usmrtila 16 ljudi. Ta tragedija postala je simbol sveprisutne korupcije u zemlji. Kritičari su katastrofalne propuste tokom obnove stanice direktno povezali sa samim predsjednikom, koji je taj infrastrukturni projekat lično promovirao i pripisivao sebi njegove zasluge.
„Rušenje nadstrešnice prelilo je čašu“, objašnjava za BBC Helena Ivanov iz istraživačkog centra Henry Jackson Society. Bio je to, dodaje, emotivan trenutak koji je zapalio iskru i pokrenuo višemjesečni val protestnih šetnji i akcija koje su osvojile srca i umove građana Srbije na način na koji to nijedna opoziciona stranka godinama nije uspjela.
Od uličnih blokada do izbornog sloma SNS-a
Ono što je počelo kao sedmični protest studenata, koji su na univerzitetima i gradskim ulicama tražili pravdu, ubrzo je preraslo u masovni pokret na lokalnom nivou. Pokretu su se pridružili najrazličitiji dijelovi društva – od poljoprivrednika do glumaca i sudija.
Vučićev SNS bio je vidno uzdrman. Već u januaru 2025. godine premijer je podnio ostavku kako bi „smirio napetosti“. U martu 2025. godine Beograd je doživio najveće antivladine proteste u svojoj historiji. Dok je pokret bez vođa postajao sve snažniji, studenti su se organizirali kroz studentske parlamente i plenume.
Kada je Vučić prošlog mjeseca raspisao prijevremene izbore, bili su potpuno spremni. „Uspjeli su taj emotivni zanos pretvoriti u čvrstu organizaciju i obučiti ljude kako da zaštite regularnost izbornog procesa na biračkim mjestima“, objašnjava Helena Ivanov.
„Poruka je bila kristalno jasna: traži se vladavina prava, a ne vladanje pomoću zakona“, naglašava Gordana Delić, voditeljica programa za Balkan pri američkom German Marshall Fundu, ocjenjujući da su nedjeljni izbori zapravo bili referendum o režimu.
Vučić je u početku pokušavao predstaviti demonstrante kao ljude „dobrih namjera“, ali kako su se izbori približavali, počeo ih je optuživati da žele „srušiti Srbiju“. Čak i nakon što je u nedjelju navečer priznao poraz, iznio je neutemeljene tvrdnje da su studenti imali podršku neimenovanih „evropskih zemalja i američke duboke države“.
Ko će sada voditi Srbiju?
Jedna je stvar potpuno jasna – državu neće voditi studenti jer se uopće nisu kandidirali na izborima. Bila je to pažljivo proračunata odluka jer su procijenili da birači vjerovatno ne bi ukazali povjerenje kandidatima s premalo životnog iskustva.
Iako je prvi na listi bio kardiolog Ilija Srdanović, profesor na Univerzitetu u Novom Sadu, njega se zapravo ne vidi na čelu buduće vlade. Među kandidatima s liste malo je onih koji se u ovom trenutku izdvajaju kao očigledni politički lideri.
Procjenjuje se da je najmanje 135 kandidata s liste osiguralo poslaničke mandate. Među njima su bivša košarkaška zvijezda Dejan Bodiroga (24. na listi), poznati glumac Tihomir Stanić (8.), operski pjevač Nikola Mikić (46.), bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić (27.) te veliki broj univerzitetskih profesora.
Upravo se ime Dejana Šoškića najčešće spominje u kombinacijama za novog premijera. On je ranije javno govorio o ekonomskim rezovima i reformama koje namjerava provesti, zbog čega se našao na žestokom udaru medija bliskih režimu.
Kakav je plan nove vlasti?
Izabrani poslanici sada imaju zadatak provesti program koji zapravo predstavlja politički manifest pokreta. Prema riječima samih studenata, tražili su ljude koji će ući u institucije, „odgovorno raditi svoj posao i nikada ne zaboraviti zašto su tamo poslani“.
U programu koji sadrži 11 ključnih tačaka studentski pokret najavljuje:
-Iskorjenjivanje korupcije osnivanjem posebne policijske jedinice koja će hapsiti odgovorne za zloupotrebe.
-Čistku u Ministarstvu unutrašnjih poslova, iz kojeg namjeravaju ukloniti sve koji su prekoračili ovlaštenja gušeći proteste ili sarađivali s organiziranim kriminalom.
-Uvođenje reda na medijskoj sceni i oslobađanje javnog servisa (RTS) od političke kontrole vlasti.
-Prekid prakse postavljanja stranačkih poslušnika na čelo javnih preduzeća.
Vučić i njegova stranka i dalje odbacuju sve optužbe za korupciju i politički pritisak na medije.
Iako formalno nisu ušli u parlament, studenti su ti koji su građanima Srbije dali obećanja, pa će upravo oni biti pod pritiskom da se zacrtani plan provede. Građanima koje su kandidirali studenti su poručili da im je „povjeren zadatak da dio borbe koju smo godinu dana vodili na ulicama prenesu u institucije“.
U svom govoru u nedjelju navečer Aleksandar Vučić poručio je stranačkim pristalicama da su studenti uništili dvije godine života u Srbiji, zaprijetivši im da će biti poraženi “brže nego što misle”.
(Mostarski.ba)
