Na današnji dan preminuo Sabit Hadžić, velikan bosanskohercegovačke košarke

5 Min Read

1865. – Umro fra Mihovil Sučić. Djelić historije Livna u 19. stoljeću je i fra Mihovil Sučić, svećenik, doktor i hirurg. Rodio se u Livnu 1820. Teologiju završio 1845. god. u Veneciji i hirurgiju 1850. u Padovi. Jedan je od prvih hirurga u Bosni i Hercegovini. Desetak godina živio je u Fojnici i kao doktor djelovao po srednjoj Bosni. Od godine 1860.-1864. ponovno je u Italiji. Poslije toga dolazi u Samostan Goricu u Livnu.

Pomažući pri porodu jednoj muslimanskoj ženi u Šujici, vraćajući se kući prehladio se i preminuo 3. marta 1865. Pokopan je na goričkom groblju. U Muzeju na Gorici čuva se fra Mijina ostavština od izuzetne kulturne vrijednosti. Tu su njegova stručne knjige: preko stotinu svezaka sve iz prve polovice 19. stoljeća, ljekarnička vaga, hirurški i zubarski instrumenti i drugo.

Danas se po njemu zove kantonalna bolnica u Livnu.

1945. – Njemački okupatori srušili Stari kameni most u Konjicu. 3. marta 1945. godine njemački okupatori srušili su Stari kameni most u Konjicu, prilikom povlačenja svojih trupa. Nakon toga je izgrađen drveni, pa betonsko – čelični most, a 2009. godine ga je turska firma ER – BU, renovirala u izvornom obliku. U obnovljeni Stari most ugrađeno je ukupno 2.408 blokova sedre, više od 10 tona olova, skoro pet tona klamfi, a sve je učvršćeno malterom napravljenim kao nekada, od pijeska, kreča i mljevene opeke.

1996. – Jugoslovenske vlasti uhapsile su Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića koje je Međunarodni sud u Hagu osumnjičio za ratne zločine u Srebrenici jula 1995, i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović je, poslije istrage, pušten u maju jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen je na pet godina zatvora.

2000. – Međunarodni sud u Hagu osudio je ratnog komandanta snaga HVO-a generala Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, zbog ratnog zločina hrvatskih snaga nad Muslimanima u srednjoj Bosni 1992.-”94. Apelaciono vijeće tog suda je 29. jula 2004. smanjilo kaznu Blaškiću na 9 godina zatvora.

2018- Preminuo Sabit Hadžić, velikan bosanskohercegovačke košarke.

Hadžić, koji je obilježio osamdesete godine bosanskohercegovačkog sporta prošlog stoljeća kao košarkaš, a potom i narednih dvadesetak kao trener, je sredinom februara 2018. godine u turskoj Antaliji doživio moždani udar.

Nažalost, veliki borac višesedmičnu najvažniju bitku nije dobio i preminuo je 3. marta u 61. godini.

Čovjek koji se nikada nije previše želio eksponirati ni dok je bio na terenu sa loptom, ni kasnije pored aut-linije crtajući akcije, sve svoje uspjehe kojih je bilo zaista mnogo je postigao svojim radom i znanjem.

Nikada se nije žalio na okolnosti, pa čak ni u najtežim poratnim vremenima kada je nađu selekciju vodio do nekih od najvećih pobjeda u historiji poput onih nad Hrvatskom i Litvanijom.

Hadžić je bio član šampionske generacije sarajevske Bosne i član startne petorke koja je 1979. godine osvojila titulu prvaka Evrope, a sa reprezentacijom Jugoslavije je 1984. godine na Olimpijskim igrama u Los Angelesu osvojio bronzanu medalju.

U trenerskoj karijeri je vodio brojne klubove, a bio je i selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine u periodu od 1995. do 2001. godine, te od 2010. do 2012. godine. Upravo je on i rekorder kada je u pitanju vođenje reprezentacije Bosne i Hercegovine na smotrama najboljih evropskih ekipa.

Hadžić je sjedio na klupi reprezentacije u četiri navrata na Eurobasketima (1997., 1999., 2001. i 2011.) i zaista će mnogo vremena morati proći da bi mu se iko mogao približiti.

Kako ovaj velikan ne bi bio nepravedno zaboravljen, u njegovu čast košarkaški klub Spars je iste godine kada je preminuo počeo organizovati tradicionalne memorijalne turnire.

                                    U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak