Breza je naseljeno mjesto i središte istoimene općine koja se prostire na teritoriji od 72,9 km2, graniči sa tri općine: Ilijaš, Vareš i Visoko. Općina Breza nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Geografski položaj, konfiguracija i kvalitet tla, klima, vodni resursi, historijsko naslijeđe te postojeći ugostiteljski i sportsko – rekreativni objekti, predstavljaju vrijednu perspektivu za razvoj lokalne zajednice.
Historija
Breza kao naselje u historijskim dokumentima se pominje od drugog vijeka naše ere sa imenom Hedum Kastelum (naseljena tvrđava). Bila je sjedište veoma militantnog plemena Desitijati, a iz ovog perioda postoje mnogi važni spomenici (najznačajniji su dvije crkve iz petog vijeka).
Obje bazilike su dijelovi većih objekata. Na stupu jedne od njih graviran je potpuni germanski futhark runa, a na drugom latinička abeceda. Sve ovo, sa ostalim nalazima i načinom gradnje ukazuje na 6. vijek i na Istočne Gote kao osnivače ovog objekta. Po monumentalnosti zaključuje se da je kompleks u Brezi bio rezidencija višeg istočnogotskog upravnog službenika. U Brezi postoji nekoliko arheoloških mjesta, koja su nažalost nedovoljno istražena. Arheološki lokalitet Kamenjača je najpoznatiji.
Nacionalni spomenici:
„Kasnoantička bazilika na Crkvini“, „Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo u zaseoku Lopate“,
„Nekropola sa stećcima na lokalitetu Hrasno i Slivno“,
„Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kaursko groblje, Koritnik“ i „Nekropole sa stećcima u Hočevlju“.
Kasnoantička bazilika na Crkvini u Brezi je proglašena i nacionalnim spomenikom. Za područje u blizini bazilike je urađen idejni projekat od strane studenata arhitektonskog fakulteta u Sarajevu za izgradnju parka, dječijeg igrališta i šetališta koji predstavlja idealan ambijent za odmor u prirodi kako za domaće stanovništvo tako i za turiste.
Prije nekoliko godina u Brezi je sagrađena i Sahat-kula, koja krasi centar grada. Jedna od najznačajnijih džamija u Brezi je tzv. Stara džamija koja se nalazi na samom ulazu u Brezu, a koja je prije deset godina i restaurirana. Na području općine Breza, tačnije u Podgori, se nalazi i najstarija i najmanja džamija u Bosni i Hercegovini.
Tačan datum, kao ni ime onoga ko ju je izgradio nisu poznati. U dokumentima Zavoda za zaštitu kulturno-historijskih spomenika se navodi da je izgrađena prije više od 500 godina.Pored ove dvije džamije je bitno spomenuti i jednu od većih džamija na Balkanu koja se nalazi u samoj jezgri grada. Osim džamija, u Brezi postoje i drugi sakralni objekti, kao što su Pravoslavna i Katolička crkva i nalaze se, također, u samoj jezgri grada.
Pored spomenika značajnih istorijskih vrijednosti na nadmorskoj visini od 1050 m se nalazi Slivanjska visoravan koja je idealno mjesto za odmor, rekreaciju, lov, planinarenje i branje ljekovitog bilja.
U sklopu visoravni se nalazi i turističko naselje Hrasno koje predstavlja veliki potencijal za proširenje seoskog turizma. Na pomenutom lokalitetu se nalazi 10 stećaka, 70-ak vikend kuća, 2 jezera, 2 lovačke kuće i
lovački dom kapaciteta 8 soba sa 26 ležaja. Šumski put (staza) Hrasno-Valhinje-Krčmari je pogodan za trčanje, šetanje i uživanje u čistom zraku,a što je i predviđeno u prijedlogu prostornog plana Općine Breza do 2029. godine.Navedena lokacija je idealna za pravljenje sportskih terena sa bungalovima. Kanjon Misoče od Mahmutović Rijeke do Nasića je idealan za biciklizam, ribolov i odmor u netaknutoj prirodi.
Prirodni resursi
Breza posjeduje i geotermalnu vodu koja se može vrlo uspješno upotrebljavati kao ljekovita voda za balneologiju, u liječenju kožnih oboljenja za koje je studija pokazala vrlo dobre karakteristike, a sve navedene podatke je dao Zavod za medicinsku rehabilitaciju u Zagrebu, osim provedenih istraživanja do sada nisu realizovane konkretne aktivnosti na korištenju ovog resursa, osim u slučaju SRC «ADA». Naime, u dolini rijeke Stavnje, 3 km uzvodno od grada, iz pukotina sedre pojavljuje se termomineralna voda.
Pored planinarskih domova, na području Općine Breza, nalaze se skromni smještajni kapaciteti, prije svega motel Bosnia koji svojim gostima pruža ugodan boravak sa različitim sadržajima, čiji kapacitet za noćenje iznosi 35 mjesta u 7 uređenih i lijepo opremljenih dvokrevetnih i trokrevetnih soba. Jedini podatak kojim Općina raspolaže kada je broj turista i broj noćenja u pitanju su turisti koji su odsjeli u
motelu Bosnia u posljednjih 5 godina i to u prosjeku oko 1.000 turista/godišnje. Međutim,ne postoje podaci o broju turista ili posjetilaca koji dolaze jednodnevno u Općinu, niti značajniji pokazatelji o prosječnoj potrošnji. U cilju razvoja turizma, potrebna su značajnija ulaganja u turističku i prateću infrastrukturu. Očigledo je da sektor turizma treba razvijati, posebno kapitalnim investicijama poput već
planiranih resort naselja u općini Breza.
Razvoj
Prema podacima iz katastra zemljišta, ukupna površina zemljišta općine Breza iznosi 7289 ha.
Poljoprivredno zemljište zauzima 3.101 ha, od čega je obradivog 2.823 ha (oranice i bašte 1.670 ha, voćnjaci 395 ha, livade 850 ha) i pašnjaka 260 ha. Uzimajući u obzir površinu raspoloživog obradivog zemljišta i procjenu trenutnog broja stanovnika, općina Breza ima oko 0,2 ha obradivog zemljišta po glavi stanovnika, što predstavlja dobar potencijal za razvoj poljoprivredne i prehrambene proizvodnje na
području Općine. U ukupno raspoloživom zemljištu na području općine Breza, pod šumama se nalazi 49% zemljišta (3.615 ha), a poljoprivredno zemljište čini 43 % ukupnog zemljišta, dok su samo 563 ha svrstana u kategoriju neplodnog zemljišta.
U razvoju Općine, poljoprivreda ima veoma važnu ulogu, zahvaljujući prirodnim uslovima u smislu povoljne klime, kvaliteta vode i zemljišta. Raznovrsnost primarne poljoprivredne proizvodnje ogleda se u biljnoj proizvodnji (povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja krmnog bilja), pčelarstvu, te stočarstvu kroz uzgoj sitne i krupne stoke. Prema službenim podacima koji se vode u Registru poljoprivrednih gazdinstava i
registru klijenata, ukupan broj upisanih poljoprivrednih gazdinstava iznosi 651, od čega 19 poljoprivrednih gazdinstava su poslovni subjekti.
Najveći dio oranica, bašta i vrtova dominantno se koristi za proizvodnju povrća od čega je najveći dio površine zasađen krompirom i crnim lukom. Količina proizvedenog krompira, po procjeni Službe za privredu, se uveliko smanjuje u posljednjim godinama dok se proizvodnja paprike i luka povećava s obzirom na dobru tržišnu cijenu i zadovoljenje potražnje. Posljednjih godina značajno raste interes za
proizvodnju povrća u plastenicima tako da se proteklih godina bilježi trend novih površina pod plastenicima.
Najvažnije snage koje općini Breza pružaju konkurentne prednosti, čineći ovo područje atraktivnim mjestom za život i poslovanje su značajni potencijali kao što su: u pojedinim dijelovima općine Breza još uvijek očuvana životna sredina, pitka voda, termomineralna voda, potencijali koje pruža rijeka Stavnja, prirodni resursi kojima Općina obiluje kao što su ugalj, mineralne sirovine (ugalj, lapor,krečnjak i kvarcni pijesak) kao i područje koje je bogato kulturno historijskim naslijeđem. Jedna od prednosti Breze su i postojanje važećih strateških dokumenta koje predstavljaju osnovu za dalji ekonomski i društveni razvoj kao što je program Energetske efikasnosti i plan upravljanja otpadom.Značajan privredni subjekt koji Breza posjeduje je svakako RMU Breza.
Poznate ličnosti
U općini Breza rođeni su Alija Sirotanović, najpoznatiji rudar bivše Jugoslavije i Haris Silajdžić bosanskohercegovački političar i bivši član predsjedništva Bosne i Hercegovine.
(Mostarski.ba/Strategija integriranog razvoje Općine Breza 2019-2027/wikipedia, bistrobih.ba/Agencija Anadolija)
