Želja

5 Min Read

Željko Samardžić je rođen 3.10.1955. godine u Mostaru. Željkova majka Nada je bila domaćica, a otac je bio vojni oficir pa je Željko često mijenjao prebivalište. Jedno vrijeme su živjeli u Herceg Novom, a kao tinejdžer je živio u Zadru, nakon čega se opet vraća u Mostar.

Već u srednjoj školi bio je zaražen muzikom pa je jedva čekao da završi, da se može ozbiljnije posvetiti svom hobiju. Nije imao želju upisivati fakultet i trebalo mu je dosta vremena da uvjeri roditelje da nije za to i da u toj činjenici nema ništa tragičnog.

Još uvek pamti batine koje je dobio od oca zbog Arsena Dedića. Naime, Željko je kao osnovac imao ograničen izlazak, a Arsen je svirao na Trgu pet bunara u Zadru.

Iako je imao zabranu, koncert je odslušao do kraja, a nadahnut Arsenovim pjesmama je, kaže, lakše podnio vaspitne mjere strogog oca. Kad je izbio rat, Željko se sa porodicom preselio u Beograd.

Željko je još u srednjoj školi postao poznat kao odličan imitator Kemala Montena. Nastupao je na festivalima “Vaš šlager sezone”, ali nije ostvario značajnije uspjehe. Njegova prva pjesma s kojom je privukao pažnju medija je bila “Moja Marija je drugačija”, s kojom se predstavio na festivalu “Prvi aplauz” u Banja Luci. Pjesma je ubrzo postala veliki hit u Bosni i Hercegovini. Prije početka rata je imao sopstveni lokal “Kabare”, u blizini Starog mosta.

Kad su počela ratna dejstva odlazi u Beograd, Željko počinje da nastupa po kafanama i diskotekama. Nastupajući u kafani “Tores” upoznaje braću Suban, koji su bili predstavnici Adidasa i koji su mu dali 30.000 maraka da snimi svoj prvi album 1984. godine. Na albumu naziva “Imena nisu važna”, radili su Aleksandar Futa Radulović i Marina Tucaković.

Ubrzo nakon objavljivanja albuma je na festivalu “Pjesma Mediterana” u Budvi nastupio s pjesmom “Sipajte mi još jedan viski” i osvojio nagradu.
Kasnije je snimio albume “Jednom kad nam dođu sijede” (1987.), “Želja” (1990.), “Oko tvoje neverno” (1993.), “Bilo je lepo (1995.), a zahvaljujući albumima “Sudbina” i “Sećanje na ljubav” postaje najpoznatiji pevač pop i zabavne muzike.

Uz saradnju s kompozitorom i menadžerom Sašom Dragićem je napravio nekoliko solističkih koncerata u Sava centru, a u to vrijeme je snimio i pjesme “Da me nije”, “Grlica”, “Dobar dan tugo”, “Sećanje na ljubav”, “Bože čuvaj tu ženu”, “Sunca ne videla ti”, “Imaš me u šaci”, “Šta se peva u kafani” i duete s Davorinom Popovićem (“Nema više ničega”) i Nedom Ukraden (Samo je nebo iznad nas”).

2004. godine je objavio album “Pokaži mi šta znaš” na kojem su se našle pesme “Stari lav”, “Ti i tvoja haljina”, “Pokaži mi šta znaš”, “Ja te volim više (9000)”, “Nema ništa od nas”, “Ljubavnik”, “Ko da ženu nikad nisam video”, “Gde se palim tu se gasim”, “U vezi s tobom”, “Udala se moja crna draga”, “Života mi”, “Pođi sama”.

2006. godine je objavljen njegov album “Lice ljubavi”, a 2009. “Kojim dobrom mila moja”. 2010. godine snima duet “Ima nade” s hrvatskom pevačicom Jelenom Rozgom.

2015. je objavio album “Kompas za ljubav” na kojem se našao duet s grupom Miligram “Zato kradem” i pesme “Letnja draga” i “Pesnice i šarm”, s kojima je kasnije nastupao na Radijskom festivalu.

2017. godine se povodom njegovog novog abluma “Mila” pojavio u emisiji Ivana Ivanovića i predstavio svoj novi izgled. Iako je godinama bio prepoznatljiv po sijedoj kosi i izdanju bez brade i brkova, ovom prilikom je promijenio imidž.

Najveća dostignuća

Željko najveće uspjehe postiže po dolasku u Beograd gdje s bračnim parom Tucaković – Radulović snima svoj prvi album. Osvajao je nagrade na festivalima u Budvi, Zrenjaninu i na “Sunčanim skalama” te prestižne nagrade “Zlatni Melos” i “Oskar popularnosti”.

2001. godine je na festivalu “Forte” osvojio nagradu s pjesmom “Mogu još da poludim”, a njegov osmi album pod nazivom “Sentimentalan čovek” je proglašen albumom godine.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak