Piše: Ahmet Kurt
Kada smo u vrijeme Corone svi bili prisiljeni veći dio dana boraviti u kući na osnovu resultata glasanja u Mostaru 20. 12. 2020. uzetih sa web stranice CIK-a na svih sto i pedeset izbornih mjesta izradio sam ovu kartu političkih opredjeljenja stanovnika grada.
Gornja ivica karte gradskog područja je okrenuta prema sjeveru. Debela žuta linija označava liniju fronta između HVO i Armije BiH u toku rata. Lijevo (zapadno) od žute linije je dio Mostara kojeg su u ratu zauzele hrvatske snage, a od žute linije udesno (istočno) je dio grada kojeg su uspjele odbraniti snage Armije BiH. Izborne jedinice su formirane u skladu sa ovom ratnom linijom razdvajanja. Ova žuta linija podjele nastavlja se, sjeverno i južno, i na prigradske dijelove Grada Mostara koji nisu prikazani na ovoj karti.
Procenat glasova na urbanom dijelu Mostara za HDZ i desnije hrvatske stranke su prikazane u kolor-skali od svijetlo plave (min 75% svih glasova) do tamno plave boje (max 99% glasova). Glasovi SDA sa koalicionim strankama su prikazani od crvene (min 35% glasova) do zelene boje (max 75% glasova) na predmetnoj naseljenoj površini grada.
Pri prvom pogledu na kartu odmah su vidljivi strašni rezultati u Hagu presuđenog Udruženog zločinačkog poduhvata etničkog čišćenja. Tako na dijelu Mostara pod hrvatskom kontrolom (od lijeve ivice karte do žute linije) ni na jednom izbornom mjestu HDZ i ostale hrvatske partije nisu dobile MANJE od 3/4 svih glasova! Ovaj tamnoplavi dio nastavlja se cijelom zapadnom Hercegovinom koja se opet naslanja na ekonomsku i političku infrastrukturu države Hrvatske. Zapadna Hercegovina je jedini dio bivše Jugoslavije koji se enormno obogatio u ratu 1992-96, uglavnom na ratnom švercu i trgovini.
Desno od žute linije je dio Mostara kojeg je odbranila Armija BiH i na ovom dijelu grada SVI subjekti prijavljeni za izbore dobili su neki procenat glasova, te je kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje većinu čine građani sa bošnjačkim imenima i prezimenima, sačuvan politički pluralizam.
Ova bošnjačka enklava koju je od pogroma i raseljenja sačavala Armija BiH, prvo od srpskog, a zatim od hrvatskog agresora, u Mostaru je široka svega od 500 do 1.000 metara, a završava se u Blagaju. Za razliku od “hrvatskog” dijela, ova enklava se, osim na brdo, ne oslanja na ništa i nikoga. Ovaj dio svakodnevno je na razne načine izložen hrvatskoj hegemoniji i asimilaciji, od kojih je jezična asimilacija već završena, pa Bošnjaci ovog dijela više niti pišu, niti kucaju svoje tekstove i poruke, nego ih tipkaju.
Ova uglavnom bošnjačka izborna baza ima 42.700 birača od kojih polovina glasa. Ovih 20.000 koji iskoriste svoje glasačko pravo možemo, ugrubo, zanemarujući sitne razlike, podijeliti u dvije osnovne grupe po deset hiljada glasača. Ideološka i kultorološka razlika između ove dvije grupa bošnjačkih glasača je velika. Ove grupe uslovno bi mogli nazvati “bošnjački dio Bošnjaka” i “bosno-jugoslavenski dio Bošnjaka”. Da li će ove dvije grupe pokazati zrelost i shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze ostaje nam da vidimo poslije izbora u oktobru.
Pred izbore 2020. godine prekomjerne nade su polagane u tzv. “mostarsku dijasporu”, koja će sa 50.000 glasova pomesti “tri fašizma”, a “Mostar više neće slušati naloge iz Beograda, Zagreba i Sarajeva” (!?). Međutim od toga nije ništa bilo. Prijavilo se 4.000 osoba – glasala polovina. Pred ove izbore, pošto je revolucionarni žar splasnuo, prijavilo se svega 1.000 glasača, od kojih će prema analogiji sa prošlim izborima, glasati njih 500.
