Arefat – spoznaja i svijest o vlastitoj poziciji

Piše Salih Čolaković

Danas je dan Arefata. Iz raznih dijelova svijeta, prema podacima kojima u ovom trenutku raspolažemo, danas je na Arefatu prisutno nešto više od dva miliona hadžija. Na to časno mjesto, raznim sredstvima, došli su, kao što Časni Kur-an kaže “iz najudaljenijih dijelova Zemlje” (El -Hadždž, 27), te obzirom da su tu predstavnici muslimana iz cijelog svijeta, s pravom se može reći da je to jedna vrsta godišnjeg kongresa ili samita muslimana.

I ovoga puta, taj najveći skup muslimana, bit će obilježen skrušenošću i iskazivanjem želja i dova, ali, vjerovatno, neće biti iskorišten u svojoj dunjalučkoj, bolje reći- aktuelnoj dimenziji. Upravo na ovaj momenat želim ukazati u ovom kratkom osvrtu.

Ako malo dublje i studioznije priđemo historijatu i tradiciji Arefata, vidjet ćemo da je Arefat prije svega mjesto spoznje, spoznaje i svijesti o sebi, svojoj obavezi i ulozi na ovoj Zemlji. Naravno, ovim se dova ne isključuje, nego se upravo uključuje, ali samo kao odraz i rezultat ispravne spoznaje i svijesti.

Na ovom mjestu, po predanjima, sreli su se Adem a.s. i hazreti Havva, nakon što su, Allahovom dž.š. voljom i odredbom; izmješteni iz Dženneta na Zemlju. Tu su prepoznali jedno drugo i postali su svijesni svoga novog, drugačijeg i težeg života od onoga kojeg su imali u Džennetu. Sada su spoznali a zatim i prihvatili ovaj način života na Zemlji.

Dugo vremena iza njih, na ovom je mjestu dostavljač Allahove dž.š. objave, Džibril a.s., nakon što je Ibrahimu a.s. prenio tekstove objave, postavio mu je pitanje: “Hel ‘arefte- da li si shvatio i razumio?” Ibrahim a.s. mu je odgovorio: “Areftu- da, razumio sam”.
Po ovim dogfađajima Arefat je dobio svoje ime.

Ako danas analiziramo hutbu Muhammeda a.s. koju je održao desete godine po Hidžri (632. ) na Arefatu, što bi obavezno trebali učiniti, vidjet ćemo da je u tom svom govoru, za sve ljude na Zemlji, proklamirao pravo na život, imetak i dostojanstvo, ukazao na nužnost dobrih međuljudskih odnosa, odnosa među muslimanima, ulozi i pravima žene u ljudskoj zajednici,opasnosti krvne osvete, kamate i korupcije …

Da li će današnja generacija hadžija na časnom Arefatu, koji predstavljaju muslimane svijeta, konačno shvatiti ovu dunjalučku dimenziju Hadždža i Arefata?

Danas će se Arefat tresti od dova i Tekbira, to je lijep prizor, i u tome ćemo, zahvaljujuću sredstvima informisanja, svi uživati s našim hadžijama na Arefatu.

S druge strane, samo na “puškomet” od Arefata, trećem svetištu Islama, mjestu odakle je Muhammed a.s. doživio Mi’radž, čitava zemaljska kugla trese se od patnje, umiranja i gladi. To posmatra čitav svijet, ali još nema toga junaka koji će prići da pomogne djeci koja nestaju, koja umiru od gladi. Sve je jasnije da se ovdje ne radi samo o jednom agresoru – Izraelu, nego o svima u ovom svijetu koji stoje iza Izraela a mnogo ih je. To je destruktivna sila današnjeg svijeta, njegovo ružno Iblisovo lice. Sretna je okolnost da pozitivne i zdrave snage u svijetu sve više prepoznaju to ružno iznakaženo lice i staju na stranu stanovnika Gaze.

Međutim, stanovnici Gaze koji preživljavaju svu ovu golgotu, oni su pripadnici iste ideje i tradicije, iste vjere i historije, kao višemilionska masa ljudi koji danas stoje na Arefatu! Zato se danas s pravom postavlja pitanje, da li su oni koji danas stoje na časnom Arefatu, i skoro više od dvije milijarde muslimana koji ih prate, konačno shvatili, da suština Islama nije u formalnostima, imenima, parolama, pa i dovama(!), nego prije svega u konkretnim potezima i djelima. Te poteze, međutim, mogu povući samo oni sa zdravom spoznajom i sviješću o svijetu općenito, o sebi posebno. Arefat je mjesto zdrave spoznaje i svijesti.

(Salih Čolaković)