‘Bio je bez imena’: Siročad gube porodicu i identitet u Gazi

Foto: Ilustracija
Ruwaida Amer i Federica Marsi
Ležeći na krevetu u Evropskoj bolnici na jugu Gaze, sakriven iza zavoja kojim je omotano njegovo unakaženo lice, petogodišnji Ahmed Abu Zariaan bio je neidentifikovan duže od sedmicu.
Ranjeni dječak jedan je od sve većeg broja djeca u ovoj ratom razorenoj enklavi koji su zavedeni kao „nepoznati“, ili pod akronimom WCNSF – ranjeno dijete, bez preživjelih članova porodice.
Ahmedova porodica je ubijena u izraelskom zračnom napadu, dok su putovali prema jugu, krećući se ulicom Salah al-Din, koju je Izrael označio kao sigurnu za dolazak sa sjevera Gaze, početkom novembra.
Poštujući naredbu izraelske vojske da se stanovnici sjevernog dijela enklave evakuišu na jug, ova petočlana porodica napustila je Beit Hanoon na kolima koja je vukao magarac i zaputila se prema Rafahu, na granici s Egiptom.
Napad koji je ciljao obližnju kuću na tom putu usmrtio je cijelu porodicu izuzev petogodišnjaka. Nour Lafi, 28-godišnja medicinska sestra u Evropskoj bolnici, ispričala je da je dječak bio na odjelu intenzivne njege dvije sedmice nakon što je zadobio teške povrede i opekotine.
„Lice mu se uopće nije vidjelo i niko ga nije prepoznao. Bio je bez imena“, kazala je. „Niko od članova porodice nije bio tu. Čula sam ga kako jauče od bolova. Pokušavali smo razgovarati s njim, ali nije progovarao.“
Dječaka je deset dana kasnije prepoznala baka.
UNICEF, agencija UN-a za zaštitu djece, procjenjuje da je najmanje 17.000 djece u Pojasu Gaze bez pratnje ili su razdvojeni od svojih prvih rođaka od početka sukoba 7. oktobra – blizu jedan posto cjelokupne raseljene populacije od 1,7 miliona ljudi.
U Gazi, gdje je brutalni izraelski rat ušao u peti mjesec, roditelji odavno pišu imena djeci na tijelu kako bi ih mogli identifikovati ako ih ubiju ili rane. Kada nema nikakvih pokazatelja njihovog identiteta, bolnice šalju upozorenja na društvenim mrežama u nadi da će se rođaci javiti.
Ali, nekada su povrede koje je dijete zadobilo tako teške da bi ih i porodice teško prepoznale.
Tokom ovog sukoba, nevladina organizacija Save the Children otkrila je da više od 10-ero djece dnevno izgubi jednu ili obje noge.
‘Rakete uništavaju ljude izvana i iznutra’
Samira Abu Zariaan (60), još je u šoku i ne može vjerovati da joj je kćerka ubijena, ali je preuzela brigu o unuku, čije su fizičke i psihičke rane izuzetno velike.
„Njegovo emocionalno stanje i dalje je izuzetno teško“, kazala je Samira Al Jazeeri. „Ne govori mnogo. Glas mu drhti od straha. Plaši se bilo kakvih zvukova u blizini.“
Ahmed je pitao za majku, ali Samira nije smogla snage da mu kaže istinu. „Ne zna da je ubijena. Rekla sam mu da je ranjena i da se mora odmarati.“
„Ne znam kako će Ahmed prevazići ovaj šok. Ove rakete uništavaju ljude izvana i iznutra“, kazala je. „Od razdraganog, nestašnog, pričljivog djeteta postao je miran i tih.“
Prema procjenama UN-a, 40 posto ljudi u Gazi izgubilo je identifikacione i druge dokumente, što otežava identifikaciju djece bez pratnje i njihovo ujedinjenje s porodicom.
„Prisilno razdvajanje izlaže djecu različitim opasnostima i rizicima od iskorištavanja, zanemarivanja i zloupotrebe“, Al Jazeeri je kazao Ammar Ammar, portparol UNICEF-a.
Procjena Save the Children iz 2022. godine pokazala je da je psihosocijalno blagostanje djece u Gazi dostiglo alarmantne nivoe zbog dugotrajnih sukoba, svjetske pandemije i paralizirajuće blokade.
Potrebe su sada „nezamislive“, Al Jazeeri je kazala Soraya Ali, regionalna portparolka Save the Children. „Kod djece se javlja sve veći osjećaj tjeskobe i depresije nakon što su prošli sukob i to vodi do dugoročnih posljedica.“
Prema procjenama UNICEF-a, blizu 500.000 djece već je bilo u potrebi za psihološkom pomoći i psihosocijalnom podrškom u Gazi prije početka ovog napada.
Danas procjenjuje da se ta brojka udvostručila na više od milion djece – kao rezultat onoga što opisuje riječima „rat protiv djece“ koji je od Pojasa Gaze napravio najopasnije mjesto na svijetu za djecu.
Više od 28.000 ljudi je ubijeno, uključujući više od 12.000 djece, tokom izraelskog rata protiv Gaze.
Po život opasne nestašice
Dok se djeca suočavaju s krizom mentalnog zdravlja, ključne medicinske zalihe i hrana uglavnom ne mogu ući u Gazu. Konvoji humanitarne pomoći koji su prevozili za život važne zalihe našli su se na udaru izraelskih snaga, iako su jasno označeni.
Prema najnovijim procjenama UN-a, 13 od 36 bolnica u Gazi i dalje je djelimično funkcionalno, i rade nekoliko puta iznad svojih kapaciteta dok se suočavaju s nedostatkom osnovnih zaliha i goriva.
Humanitarne organizacije pozivaju na prekid sukoba da se dozvoli ulazak većih količina humanitarne pomoći koja je za sad minimalna.
„UNICEF može povećati svoju podršku, ali hitno nam je potreban puni pristup zajednicama i porodicama da bi se djeca mogla pravilno identifikovati, registrovati, da bi im se mogao pružiti privremeni smještaj i da bismo mogli pokušati spojiti djecu sa njihovim porodicama“, kazao je Ammar.
„Trenutno i dugoročno primirje jedini je način da se okonča ubijanje, ranjavanje i razdvajanje djece i porodica.“
I Save the Children poziva na trajni prekid vatre, kazala je Ali, „kako bismo mogli ući u Gazu i početi pružati psihičku i psihosocijalnu podršku koja je prijeko potrebna“.
(Aljazeera)
Film Roberta Dacešina o ljepotama Bosne i Hercegovine u finalu međunarodnog festivala u Rusiji
Drugi dan bojkota trgovina u BiH, hakirana Facebook stranica organizatora
Nedostatak minerala u organizmu – tihi neprijatelj
Velež u četvrtfinalu Kupa BiH
Turska i japanska umjetnica u Institut Yunus Emre Mostar
■ Povezano
Baltičke zemlje započele historijsko isključenje s ruske elektroenergetske mreže
GAZA 2035: Kolonijalna fantazija i etničko čišćenje u režiji Amerike i Izraela
Međunarodni krivični sud osudio sankcije SAD-a, obećava nastavak rada
USAID planira zadržati samo 294 radnika od 10.000 koliko ih sada ima u svijetu