Bosanski ćilim za mnoge je dio porodičnog doma, uspomena iz djetinjstva i predmet koji se prenosi s generacije na generaciju. Međutim, iza njegovih boja, šara i geometrijskih motiva krije se mnogo više od dekoracije. Bosanski ćilim je vizuelni jezik, kulturni zapis i jedan od prepoznatljivih simbola naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Prof. dr. Amila Smajović, umjetnica, istraživačica i autorica knjige „Duh bosanskog ćilima“, godinama proučava značenja motiva na bosanskom ćilimu. Kroz njen rad i tumačenje otvara se pogled na ćilim kao predmet koji ne pripada samo prošlosti, nego i živom kulturnom pamćenju našeg prostora, saopćeno je iz Udruženja Mapa kulture.
Prof. dr. Smajović bosanski ćilim ne posmatra isključivo kao rukotvorinu ili ukrasni predmet. Za nju je ćilim svojevrsna mapa simbola, duhovnosti, identiteta i svakodnevnog života ljudi koji su ga stvarali. U njegovim motivima mogu se čitati poruke o domu, zaštiti, vjerovanju, prirodi, ritmu života i potrebi čovjeka da kroz oblik i boju ostavi trag o sebi.
Šare na bosanskom ćilimu nisu nastajale slučajno. Ponavljanje motiva, raspored bordura, izbor boja i geometrija često su nosili dublju poruku. Ono što na prvi pogled izgleda kao ornament, u tradicionalnom tkanju može biti znak, simbol ili sjećanje utkano u materijal. Upravo zbog toga bosanski ćilim nije samo predmet koji se gleda, nego i predmet koji se može čitati.
Posebna vrijednost ove priče ogleda se u činjenici da se znanje o tradicionalnim motivima sve manje prenosi u svakodnevnom životu. Mnogi ćilimi danas ostaju sačuvani u kućama, muzejima ili privatnim kolekcijama, ali njihova simbolika često ostaje nepoznata mlađim generacijama. Zato istraživanje i dokumentovanje bosanskog ćilima ima važnu ulogu u očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Knjiga „Duh bosanskog ćilima“ nastala je upravo iz potrebe da se ovaj vrijedan dio naslijeđa sagleda dublje — kroz umjetnost, geometriju, simboliku i kulturni identitet. Ona podsjeća da ćilim nije samo trag prošlog vremena, nego i dokaz stvaralačke snage, strpljenja i znanja žena koje su kroz tkanje ostavljale poruke generacijama poslije sebe.
Video priča donosi razgovor o značenju šara, ulozi boja, simbolici motiva i važnosti očuvanja tradicionalnog znanja. Kroz priču prof. dr. Amile Smajović, bosanski ćilim se otkriva kao prostor u kojem se susreću umjetnost, duhovnost, historija i identitet Bosne i Hercegovine.
Ovo je priča o ćilimu koji ne samo da ukrašava prostor, nego čuva sjećanje. Priča o simbolima koje smo gledali cijeli život, ali ih možda nismo znali pročitati.
(Mostarski.ba)
