Na mapi nerealizovanih investicija u Republici Srpskoj koje su teške više od 10 milijardi maraka, a koje su analizirani novinari Centra za istraživačko novinarstvo BiH, našlo se 20 projekata.
Milena Mitrović, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo, na konferenciji koja je održana u Banjaluci, istakla je da su u pitanju uglavnom poslovi iz oblasti energetike, izgradnje hidroelektrana ili termoelektrana, te poslovi iz prerađivačke industrije. Kako je navela, pojedini poslovi su započeti, a većina nije ni započeta.
“U našoj bazi, mi smo mapirali lokacije za najavljene poslove. Možete naći ko su investitori, ko su vlasnici. Uglavnom su investitori osnivali preduzeća preko kojih su trebali da realizuju te investicije“, rekla je ona dodajući da baza sadrži još niz podataka.
Najmanje ih je u dijelu o ostvarenim ulaganjima.
“Kako je vrijeme prolazilo i kako investicije nisu realizovane, nailazili smo na zid ćutanja od nadležnih organa i investitora“, kaže ona.
Prema njenim riječima, bez obzira da li se radi o koncesijama ili privatizaciji, svi projekti su najavljivani kao veliki i važni, kao projekti koji će očuvati radna mjesta i donijeti napredak. Nakon toga, kako kaže, dolazi period stagnacije.
Ona dodaje, kada su tražili odgovore od nadležnih, nailazili su na ćutanje. Sem institucija, oni kažu da, na žalost, ćute i radnici.
Renata Radić Dragić, novinarka CIN-a, govorila je o konkretnim primjerima, a najviše o Rašidu Serdarovu, ističući da projekti koji su najavljeni da će donijeti milijarde i nova radna mjesta, nisu donijeli prosperitet.
“Krenuću od ‘Comsara’ koji je poznat kao ‘Comsar’ u javnom prostoru, međutim to je jedan biznismen iz Rusije Rašid Serdarov. On je najavljen kao veliki investitor i o njemu se dosta pričalo i stvorio se dojam da je sve transparentno, a u stvari ništa nije transparentno. Čovjek je najavljen kao neko ko će donijeti milijardu maraka kroz energetski sektor i do 2016. godine dobio je desetak koncesija za istraživanje prirodnog bogatstva, za eksploataciju tog bogatstva i izgradnju hidroelektrane i termoelektrane“, istakla je ona.
Kako je dodala, kako su prolazile godine, nije se puno ni radilo, ni gradilo. Nisu otvoreni rudnici, niti su izgrađene hidroelektrane i termoelektrana.
“Umjesto da preispita te ugovore i da se raskinu ugovori, Vlada mu daje anekse. Tim aneksima on je dobio produžetak rokova, smanjene su mu bankarske garancije, i niz pogodnosti koje su više išle na ruku njemu nego Republici Srpskoj“, istakla je ona podsjećajući da je kasnije Vlada otkupila sve od Serdarova po procjeni na osnovu budućih prihoda, a ne na osnovu finansijskog stanja preduzeća “Cosmar energy RS”.
Prema njenim riječima, prve novčane tranše su isplaćene prije potpisivanja samog ugovora.
Govoreći o drugim investicijama, Radićeva se osvrnula i na prodaju HE “Bistrica”.
“Prodano je takođe na osnovu procjena koje je uradio Aleksandar Džombić“, rekla je ona.
Aladin Abdagić, glavni urednika CIN-a, istakao je da mapa obuhvata investicije koje nisu realizovane ili nisu do kraja realizovane, za čiju realizaciju su prolongirani periodi.
“Ono što je pokazalo naše istraživanje, jeste da koncesije koje su dodijeljene stranim investitorima koje su godinama mirovale Vlada RS je na neki način otkupljivala te koncesije preko javnih preduzeća“, rekao je on.
On je rekao da je trebalo da bude organizovan okrugli sto gdje bi bili svi nadležni, međutim svi su ignorisali njihov poziv, te je na kraju održana samo konferencija za medije.
Iz CIN-a su najavili da će u narednom periodu biti objavljene i slične priče iz Federacije Bosne i Hercegovine.
(Mostarski.ba)
