Dan nezavisnosti u Mostaru: Od historijskih lokacija do društvene odgovornosti

Obilježavanje državnih praznika i drugih bitnih datuma u Mostaru se tradicionalno veže za lokacije koje imaju historijsku, identitetsku i simboličku vrijednost.
Brda oko Mostara svjedoče kontinuitet naseljenosti ovih prostora od ilirskih gomila, preko stećaka, srednjovjekovnih utvrda, kula, građevina iz osmanskog perioda, vakufa, sistema tvrđava iz Austrougarskog perioda, infrastrukturnih i komunikacijskih objekata iz 20. stoljeća.
U tom kontekstu posebno se ističe lokalitet Fortice u toponimiji grada kao najznačajniji odraz ulaganja Austro-ugarske u fortifikacije oko Mostara. Naravno, taj lokalitet je imao svoje ime ranije, ali izgleda da je zaboravljeno. Taj dio identiteta je potrebno oživjeti.
Transformacija Fortice u turističku destinaciju i simbol državnosti Bosne i Hercegovine je školski primjer emocionalne alhemije u arhitekturi i funkcionalnosti prostora.
Brojni sadržaji, a posebno državna zastava privlače posjetioce, turiste iz cijelog svijeta, ali i mladence koji baš na tom mjestu žele da zabilježe objektivom svoj najradosniji dan.
Druga lokacija u protokolu je Partizansko groblje. O ovom nacionalnom spomeniku se jako mnogo govori u našoj javnosti, nažalost najčešće nakon upornog skrnavljenja.
Ovaj lokalitet se nalazi između nacionalističkog negiranja i neutemeljene glorifikacije jer historija Mostara nije počela 14. februara 1944. godine.
Standardni komentar koji prati slike s protokolarnog obilježavanja bitnih datuma na Partizanskom spomen-obilježju jeste vezan za Fatihu. Neki vele da Fatiha nije za taj ambijent. Historijska činjenica jeste da je antifašistički pokret u BiH, a i u svijetu, bio mnogo širi front od onih koji su bili uokvireni u jednoj ideologiji koja je u međuvremenu propala.
Dakle, antifašizam kao univerzalna ideja borbe za slobodu i pravdu ne isključuje druge vrijednosne i duhovne sisteme.
Naredna lokacija, Liska harem je mjesto koje svjedoči otporu Agresiji na RBiH 1992. godine. Izmiješani mezarovi i grobovi i danas svjedoče jedinstvu Mostara kojeg godinama jedna strana uporna negira. Ovo mjesto je bilo svjedokom ataka na vjernike na Bajram 1997. godine, a borba za sakralni status ovog prostora traje i danas.
Mostarski Šehitluci svjedoče višestoljetnoj borbi Mostara za slobodu. Mnogi potomci onih čije su ploče na Partizanskom spomen-obilježju su sahranjeni na Šehitluke i druge mostarske parkove koji su tokom višestruke Agresije pretvoreni u mezarja.
Brojne zastave na ulicama Mostara svjedoče o njegovanju državnosti. Posebnu pažnju privlače one zastave koje su se odlično uklopile s ramazanskim ukrasima u Fejićevoj ulici.
Drugi defile motornih vozila ulicama Mostara predstavlja novi koncept afirmacije patriotskih vrijednosti kao odraz vremena u kojem živimo.
Završni program u Narodnom pozorištu je bio na nacionalnom nivou i pokazao je da je Mostar jedan od stubova historije i državnosti BiH.
Na kraju, protokoli, cvijeće, zastave, akademije će imati potpunu vrijednost kada pometemo ispred svoje kuće, očistimo svoju ulicu. U tom kontekstu gest predsjednika Gradskog vijeća dr. Đanija Rahimića da se pridruži akciji čišćenja magistrale M17 predstavlja poziv svim građanima Mostara, HNK, BiH da se naš patriotizam mora osjetiti u prostoru u kojem živimo, boravimo i krećemo.
Naše ulice, putevi, brda, rijeke su svjedoci ili za nas ili protiv nas na ovom i Drugom svijetu.
P.S.
U Mostaru po običaju imamo i deklarativne čestitke za državne praznike i bojkot svih javnih programa obilježavanja. Takvi postupci i odnos prema BiH otkrivaju kako politika koja tvrdi da predstavlja jedan narod radi protiv države za čiju su nezavisnost glasali pripadnici tog istog naroda.
Djelima treba pokazati istinsku ljubav prema domovini ako želite da vas uvažavaju. Nažalost, u Mostaru je to za mnoge samo neradni dan.
Piše: Sanadin Voloder
(Mostarski.ba)








