EU odlučivala o reviziji odnosa s Izraelom zbog zločina u Gazi, Hrvatska glasala protiv

Većina ministara vanjskih poslova Evropske unije podržala je nizozemski prijedlog o pokretanju revizije odnosa EU s Izraelom zbog izraelske ofanzive u Gazi i blokade humanitarne pomoći koja traje već više od dva mjeseca.

Odluka je donesena u utorak nakon što je 17 od 27 ministara vanjskih poslova EU podržalo inicijativu nizozemskog ministra Caspara Veldkampa, koju je predstavio ranije ovog mjeseca.

Time je Evropska komisija dobila zeleno svjetlo za zvaničnu reviziju poštivanja ljudskih prava u okviru člana 2. Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael, koji određuje temelje trgovinskih i diplomatskih odnosa između dviju strana.

“Jasno je iz današnjih rasprava da postoji snažna većina za reviziju člana 2. našeg Sporazuma o pridruživanju s Izraelom”, rekla je u Bruxellesu šefica evropske diplomatije Kaja Kallas.

“Pokrenut ćemo tu reviziju, a u međuvremenu je na Izraelu da omogući veći protok humanitarne pomoći”, dodala je. Član 2. tog sporazuma izričito navodi da odnosi moraju biti “zasnovani na poštivanju ljudskih prava i demokratskih načela”, što predstavlja ključni element samog ugovora. EU je najveći trgovinski partner Izraela, a godišnja vrijednost trgovinske razmjene premašuje 45 milijardi eura.

Iako su Irska i Španija još prije 15 mjeseci poslale pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen sa zahtjevom za reviziju sporazuma, tada nisu dobile širu podršku.

Međutim, situacija se promijenila nakon što je i Nizozemska, koja se tradicionalno smatra saveznikom Izraela, izjavila da je izraelska humanitarna blokada Gaze u suprotnosti s međunarodnim humanitarnim pravom i da time krši član 2.

Prijedlog su javno podržale Belgija, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Portugal, Slovenija, Španija i Švedska. Na sastanku u utorak pridružile su im se i Danska, Estonija, Malta, Poljska, Rumunija i Slovačka, prema diplomatskim izvorima, piše Index.hr.

Austrija, iako poznata kao snažan zagovornik Izraela, nije se usprotivila. Štaviše, austrijska ministrica Beate Meinl-Reisinger potvrdila je u intervjuu za Ö1 da je Austrija podržala reviziju, ali ne i suspenziju sporazuma, naglasivši važnost dijaloga.

Protiv revizije navodno su bile Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija i Litvanija, dok je Latvija ostala neutralna.

Pored revizije sporazuma, 26 od 27 država članica podržalo je uvođenje dodatnih sankcija protiv izraelskih naseljenika koji su odgovorni za nasilje na Zapadnoj obali, ali je Mađarska uložila veto.

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard otišla je korak dalje i najavila da će se zalagati za sankcije protiv pojedinih izraelskih ministara.

Odluka o reviziji dolazi dan nakon što je i Velika Britanija obustavila trgovinske pregovore s Izraelom i pozvala izraelskog ambasadora na razgovor zbog, kako su naveli, “nepodnošljive” ofanzive u Gazi. Čelnici Velike Britanije, Francuske i Kanade ranije su zaprijetili “konkretnim mjerama” ukoliko Izrael ne prekine ofanzivu i ne omogući humanitarnu pomoć. EU je od početka rata u Gazi, koji je započeo napadima Hamasa 7. oktobra 2023, bio duboko podijeljen oko izraelsko-palestinskog sukoba.

Bivši šef diplomatije EU Josep Borrell još je u novembru prvi put predložio moguću suspenziju odnosa s Izraelom, što je tada rezultiralo zatvorenim sastankom između izraelskog ministra vanjskih poslova i njegovih kolega iz EU. Tada nije postojala volja za reviziju, jer je na snazi bio prekid vatre.

Međutim, jedanaestosedmična blokada pomoći za Gazu očigledno je promijenila mišljenje mnogih članica, pa je sada stvoren presedan za formalnu reviziju odnosa.

“To što je Izrael pustio nekoliko kamiona pomoći je pozitivno, ali to je tek kap u moru. Pomoć mora teći odmah i u velikim količinama.”, rekla je Kaja Kallas.

(klix)