klimatske promjene

Polarni vrtlog promijenio smjer, dolazi zahlađenje

5 Min Read
Foto: Ilustracija

U polarnom vrtlogu, koji zadržava hladan arktički vazduh na sjeveru, zabilježena je promjena smjera vjetrova ranije nego ikada od početka mjerenja 1958. godine.

To je privuklo pažnju meteorologa i otvorilo pitanje da li Evropu ove zime očekuju ekstremne hladnoće i obilne snježne padavine

Naime, polarni vrtlog, poznat i kao polarni vorteks, predstavlja ogromnu oblast hladnog vazduha i snažnih vjetrova koji kruže oko Sjevernog pola, na visini od 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine.

Njegova osnovna uloga je da zadržava hladan arktički vazduh u polarnim oblastima. Dok je vrtlog stabilan i snažan, niske temperature uglavnom ostaju na sjeveru. Međutim, kada oslabi ili dođe do njegovog poremećaja, hladne vazdušne mase mogu da se spuste prema jugu i donesu naglo zahlađenje u dijelove Evrope, Sjeverne Amerike i Azije, prenosi Euronews.rs.

Iako se slabljenje polarnog vrtloga dešava relativno često, ovogodišnji događaj privukao je posebnu pažnju meteorologa zbog toga što se pojavio neuobičajeno rano za ovo doba godine.

Snažni zapadni vjetrovi koji inače kruže oko Arktika promijenili su smjer, što predstavlja najraniji zabilježeni slučaj takve pojave od početka mjerenja 1958. godine.

Tim Stokdejl, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), istakao je da bi ovo mogao biti još jedan primjer neobičnog ponašanja Zemljinih atmosferskih sistema, kakvo do sada nije zabilježeno.

Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vrtloga jeste pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrijavanje.

Ovakav poremećaj može da utiče i na mlaznu struju (jet stream), odnosno pojas snažnih vjetrova u nižim slojevima atmosfere koji razdvaja hladan arktički vazduh od toplijeg vazduha sa juga. Kada dođe do promjene njenog uobičajenog strujanja, hladan vazduh može da prodre u južnije krajeve. Posljedice takvih promjena na vremenske prilike pri tlu najčešće se osjećaju nakon jedne do dvije nedjelje.

Posebno je neobično to što se nagla stratosferska zagrijavanja najčešće javljaju tokom januara i februara. Zbog toga naučnici pokušavaju da utvrde šta je dovelo do ovogodišnjeg ranog slabljenja polarnog vrtloga.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se snažan El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Ova pojava utiče na globalne vremenske obrasce i može da pokrene atmosferske talase koji putuju prema Arktiku, gdje utiču na stabilnost polarnog vrtloga, prenosi Euronews.rs.

Britanska meteorološka služba Met Office ukazala je na moguću povezanost ova dva fenomena. Ipak, naučnici smatraju da El Ninjo sam po sebi vjerovatno nije dovoljan da objasni zbog čega je polarni vrtlog ove godine oslabio tako rano.

Slabljenje polarnog vrtloga povećava mogućnost prodora hladnog arktičkog vazduha prema jugu, ali to ne znači da će čitava Evropa ili Sjeverna Amerika imati izuzetno hladnu zimu. Kakve će vremenske prilike preovladavati zavisi i od drugih atmosferskih procesa koji mogu da pojačaju ili ublaže posljedice ovog poremećaja.

Istraživanja pokazuju da u približno dvije trećine slučajeva nakon naglog stratosferskog zagrijavanja sjevernu i sjeverozapadnu Evropu zahvataju hladniji i suvlji vremenski uslovi od uobičajenih za to doba godine.

Ovogodišnji poremećaj mogao bi da poveća i mogućnost snježnih padavina tokom narednih nedjelja. Ipak, s obzirom na to da je do slabljenja vrtloga došlo veoma rano, vazduh koji se spušta sa Arktika još nije toliko hladan kao što bi mogao da bude u kasnijem dijelu zime. Naučnici upozoravaju i na mogućnost novog talasa stratosferskog zagrijavanja tokom zime, što bi dodatno moglo da zakomplikuje vremenske prilike.

Osim zahlađenja, poremećaj polarnog vrtloga može da donese i sušnije vrijeme u pojedinim sjevernim oblastima. To bi moglo dodatno da oteža obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i poveća probleme sa nedostatkom vlage u poljoprivrednom zemljištu, naročito nakon sušnog i toplog ljeta.

Ova tema i dalje je predmet naučnih rasprava, a za donošenje pouzdanijih zaključaka biće potrebna dodatna istraživanja i dugoročnija meteorološka posmatranja.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak