Velika suša i toplotni valovi ovog ljeta pogađaju poljoprivredu širom Evrope, od Nizozemske i Bosne i Hercegovine do Italije, Rumunije, Češke, Mađarske i Engleske.
Na jugu Nizozemske, u pokrajini Zeeland, farmer Maarten Janse pokušava očuvati isušeno tlo mješavinom komposta, slame i stajnjaka. I pored mjera prilagođavanja, njegovo imanje ostaje pod pritiskom dugotrajne suše, visokih temperatura i suhog zraka, dok je u velikim dijelovima zemlje poljoprivrednicima zabranjeno koristiti vodu iz potoka i odvodnih kanala za navodnjavanje polja i voćnjaka.
Posljedice su već vidljive na prinosima. Hendrik Jan ten Cate, također farmer iz Zeelanda, kaže da će mu berba krompira biti manja za oko trećinu u odnosu na prosječne godine, i to uprkos tome što smije navodnjavati usjeve. Dok pokazuje sitnije gomolje namijenjene za pomfrit, rekao je da ljudi žele dugačak pomfrit, a da će to ove godine biti teško.
Dodao je i da problem nije samo nedostatak kiše nego kombinacija sunca, suhog zraka i ekstremno toplih dana.
Suša teško pogađa i Bosnu i Hercegovinu, gdje poljoprivreda učestvuje s oko pet posto u godišnjem BDP-u i čini oko deset posto ukupne zaposlenosti. Ratar Slaviša Lukić iz sjeveroistočne Bosne naveo je da su mu prinosi kukuruza, nakon ponovljenih toplotnih valova i sušnih uslova, pali sa nekadašnjih šest do sedam tona po hektaru na očekivanih 1,5 do dvije tone. Govoreći o zemlji pogođenoj sušom, rekao je: “Sada doslovno ne postoje. Ništa.”
Slični problemi bilježe se širom kontinenta. Češki proizvođač piva Plzeňský Prazdroj očekuje gubitke zbog slabijeg uroda hmelja, dok u Rumuniji rekordno nizak vodostaj Dunava ometa transport žitarica i stvara zastoje u skladištenju. U Mađarskoj stočari kupuju skupu hranu za stoku jer kiša nije pala mjesecima, a u istočnoj Engleskoj pojedine farme troše zalihe iz rezervoara mnogo brže nego što su planirale.
Nizozemska banka Triodos procijenila je da bi toplotni valovi i suša mogli smanjiti bruto domaći proizvod Evropske unije za jedan posto u 2026. godini, odnosno za oko 180 milijardi eura.
Iako dio farmera ulaže u navodnjavanje, rezervoare i otpornije usjeve, ovogodišnje ljeto pokazuje da ni te mjere više nisu dovoljne da u potpunosti zaštite proizvodnju hrane, navodi klix.ba.
(Mostarski.ba)
