Inovativnost paleografskih ambasadora, Bosanski jezik u koegzistenciji s drugim jezicima

“Bosanski jezik u koegzistenciji s drugim jezicima” naziv je druge interaktivne radionice koju je održala prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić, doktor lingvističkih nauka i redovni profesor za užu naučnu oblast lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u okviru eTwinning projekta Paleografski ambasadori – Međunarodni dan maternjeg jezika 2022. godine / International Mother Language Day 2022 autorice Edite Kevro, MA.

O svom iskustvu u projektu i radu sa paleografskim ambasadorima prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić je izjavila: “Naše je obrazovanje, kao i u cijelom svijetu, na velikoj prekretnici, a paleografski ambasadori i njihovi nastavnici brzo i odlično su odgovorili aktualnim globalnim izazovima, promjenama i inovacijama digitalnih transfomacija i oni su najbolji primjer stvaranja temeljnih preduvjeta za novi smjer uspješnog sistema razmjene znanja, mišljenja i kultura.

Radeći s paleografskim ambasadorima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske drugu godinu zaredom, vidim da je sada, a tako će biti i u budućnosti, nova tehnologija dovela do fleksibilnosti obrazovanja i omasovljenja, sa smanjenim troškovima, i važno je posebno naglasiti da, pritom, nije izostala odgovornost nastavnika i učenika, u ovom slučaju paleografskih ambasadora prema radu i sticanju novih znanja.

Nihovi nastavnici, zajedno s njima implementiraju tehnološke trendove u obrazovanje i pri svakoj reformi školstva u budućnosti, to će itekako biti potrebno uzeti u obzir, jer oni su stvorili prepoznatljivu fleksibilnost, prilagodili su pojedincima način i mjesto učenja, brže dolaze do kvalitetnijih rezultata i oni su začetnici stvaranja prepoznatljivih vrijednosti u budućnosti, naravno, uzimajući u obzir da online rad nije uvijek primjenjiv na isti način u svim naučnim poljima, posebno prirodnim i tehničkim, ali kombinirani: tradicionalni i sa digitalnim tehnologijama da.”

Kroz razgovor prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić i paleografskih ambasadora je naglašeno da je govor Božiji dar koji smo dobili na izvoru majčine, odnosno materine ljubavi. Maternji jezik je jezik našeg zavičaja, ma gdje živjeli i on je odraz stanja našeg uma i vječna sastavnica našeg kulturnog identitetat. Tako su višejezičnost i višepismenost bitne sastavnice naše kulturne historije i kulturnog identiteta. Izuzetna je povlastica živjeti u zemlji koja je u svojoj historiji imala (a i danas ima) više pisama i više jezika, odnosno iznimna je povlastica imati ovakvu jezičku kulturu kakvu mi imamo u Bosni i Hercegovini, a slične su joj Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Makedonija.