U okviru EU projekta MoWaCLIM (finansiranog kroz program Interreg IPA VI-A CBC HR-BA-ME 2021.–2027.), u Parku prirode Hutovo blato uspostavljen je integrirani sistem praćenja koji povezuje monitoring kvaliteta vode, ribljeg fonda i močvarne vegetacije.
Riječ je o jednom od najvažnijih alata za razumijevanje budućnosti ovog prostora, često opisanog kao jedno od posljednjih velikih močvarnih područja Mediterana.
Novi pristup omogućava poređenje podataka kroz vrijeme i pruža potpuniju sliku o tome kako promjene u vodi utiču na biljni i životinjski svijet močvare, saopćeno je iz Parka prirode Hutovo blato.
Danas automatske hidrološke stanice na lokacijama Krupa-Karaotok i Ustava kontinuirano bilježe podatke o vodostaju, temperaturi, količini kisika, salinitetu, pH vrijednosti i drugim važnim pokazateljima kvaliteta vode. Istovremeno, stručnjaci na terenu prate promjene u sastavu biljnih zajednica, rasprostranjenosti vrsta i stanju ribljeg fonda. Na taj način moguće je povezati ono što se događa u vodi s onim što se događa u živom svijetu Hutovog blata.
Najnoviji rezultati pokazuju da je riječ o očuvanom i funkcionalnom močvarnom ekosistemu, ali i da se pojedini procesi postepeno mijenjaju.
U saopćenju se navodi da je tokom istraživanja zabilježeno širenje pojedinih vrsta vodene vegetacije, posebno vrtložastog krocanja (Myriophyllum verticillatum) i žutog lopoča (Nuphar lutea), dok je istovremeno potvrđeno stabilno stanje rijetke i strogo zaštićene vodene ljubice (Hottonia palustris), jedne od najvrjednijih biljnih vrsta Hutovog blata.
Takve promjene same po sebi nisu razlog za zabrinutost, upozoravaju stručnjaci.
„Močvare su prirodno dinamični sistemi u kojima se vodostaji, staništa i zajednice organizama neprestano prilagođavaju uslovima okoliša. Međutim, kada se određene vrste počnu širiti na nova područja ili mijenjati svoj udio u zajednicama, to može biti signal da se postepeno mijenjaju i uslovi života u močvari“, navode iz Regionalnog resursnog centra (ReReC), koji u okviru projekta MoWaCLIM provodi istraživanja biološke raznolikosti.
Također se ističe da promjene nisu vidljive samo u biljnom svijetu. Monitoring ribljeg fonda pokazao je prisustvo četrnaest ribljih vrsta, pri čemu ribljom zajednicom dominiraju alohtone i invazivne vrste, posebno babuška (Carassius gibelio), dok su autohtone vrste i dalje prisutne, ali u znatno manjem broju.
„Ulovljeni primjerci uglavnom su dobrog zdravstvenog stanja, bez značajnijih znakova bolesti ili degradacije staništa. Takvi podaci nam omogućavaju da procijenimo kako promjene u okolišu utiču na ravnotežu među vrstama te kakav bi mogao biti razvoj ribljih zajednica u budućnosti“, ističe dr. sc. Jerko Pavličević.
Vodni režim Hutovog blata desetljećima se mijenja pod uticajem prirodnih procesa, ali i ljudskih aktivnosti. Korištenje vodnih resursa, regulacija vodotoka, promjene u oborinama i sve duža sušna razdoblja postepeno utiču na količinu i raspored vode u prostoru. Upravo močvare među prvima reaguju na takve promjene. Biljke, ribe i drugi organizmi često postaju svojevrsni pokazatelji stanja okoliša mnogo prije nego što promjene postanu vidljive široj javnosti.
„Promjene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica ne odražavaju se samo na prirodu. One mogu uticati i na ekosistemske usluge koje močvara pruža ljudima. Hutovo blato pomaže u zadržavanju vode tokom perioda obilnih oborina, ublažava posljedice poplava, učestvuje u pročišćavanju vode, skladišti ugljik te pruža staništa brojnim vrstama od lokalnog i međunarodnog značaja. Ujedno predstavlja važan resurs za razvoj održivog turizma i očuvanje prirodne baštine doline Neretve“, kazala je direktorica Parka, dr. sc. Irena Rozić.
Iz Regionalnog resursnog centra ističu kako je najveća vrijednost uspostavljenog sistema upravo mogućnost praćenja promjena kroz duže vremensko razdoblje.
„Prirodni procesi u močvarama odvijaju se sporo i često nisu odmah vidljivi. Tek kroz kontinuirano praćenje vode, vegetacije i životinjskih zajednica moguće je razumjeti šta se događa u ekosistemu, razlikovati prirodne cikluse od dugoročnih trendova i na vrijeme prepoznati procese koji mogu uticati na buduće stanje močvare“, navode iz ReReC-a.
Vrijednost projekta stoga nije samo u prikupljenim podacima nego i u saradnji stručnjaka različitih područja, upravljača zaštićenim područjem i međunarodnih partnera. Po prvi put podaci o vodi, vegetaciji i ribljem fondu analiziraju se zajedno, što omogućava znatno bolje razumijevanje povezanosti hidrologije i biološke raznolikosti.
Rezultati dosadašnjeg monitoringa pokazuju da se Hutovo blato i dalje uspješno odupire brojnim pritiscima, ali i da priroda već bilježi promjene koje će biti važno pratiti u godinama koje dolaze. Upravo zato kontinuirano praćenje postaje temelj za očuvanje ne samo pojedinih vrsta nego i cjelokupnog sistema čije vrijednosti daleko nadilaze granice samog Parka prirode, navodi se u saopćenju.
(Mostarski.ba)
