Umjetnik iz Zenice Emin Skomorac postavit će svoje radove od petka u Sarajevu, na izložbi ‘Oživi jutu’, u okviru programa obilježavanja 15. godišnjice postojanja Art kuće sevdaha. Bit će to njegova 44 samostalna izložba, a obuhvata oko 35 djela od kojih je pola rađeno na juti, a pola na lanenom platnu.
“Umjetnici rijetko rade na juti, koja je skoro zaboravljena. Mnogi i ne znaju da je juta najljepša podloga sa teksturom za umjetničko djelo. Treba je vratiti u život”, naglasio je Skomorac u izjavi za Fenu.
Kako precizira, postavka koja će biti u Art kući sevdaha nije dosad nigdje postavljana. Jedna je i jedinstvena, ako se uzme u obzir tehnika kojom je rađena. Autor zasad ne zna da li će još negdje biti postavljena. Očekuje da će postavka biti izložena u Art kući sevdaha oko dva mjeseca.
Emin Skomorac već više od trideset godina stvara umjetnička djela živopisnih boja, prikazuje stare bosanske običaje i tradiciju. Inspiraciju pronalazi u krajolicima naše domovine, a na njegovim djelima prevladavaju motivi srednjovjekovnih bosanskih tvrđava, mrtve prirode, prostranih pejzaža i obala Une, Neretve i Drine, te starih bosanskih kuća i života u njima. U njegovim djelima mrtve prirode prevladavaju polja maka, okupana suncem i milovana vjetrom. Kroz godine rada slikao je koristeći razne tehnike (akril, pastel, akvarel…), a u tehnici ulje na platnu stvorio je svoj prepoznatljiv stil pomoću kojeg na jedinstven način prenosi utisak i svoje viđenje svijeta.
Emin Skomorac iz Gradišta kod Zenice ima bogatu umjetničku biografiju. Otac je tri kćerke, koje mu svesrdno pomažu u svijetu umjetnosti. Slikati je počeo u ranoj mladosti, a prva tehnika bila je olovka kojom je kao dječak crtao uglavnom portrete. Bavio se i kaligrafijom, okušao i u vajarstvu. Želio je sve da istraži, da bi pronašao gdje i u kojoj tehnici mu je mjesto. Umjetnost je, kako kaže, njegova ljubav, njegov svijet koji mu je dušu ispunio.
Imao je želju i za likovnu akademiju, ali mu to roditelji nisu mogli priuštiti. Prema njihovoj želji upisao je mašinstvo, zaposlio se u Željezari. Tako se, kaže, našao u svijetu koji nije želio. Ipak, ljubav prema slikarstvu nije zapostavio. Uveliko je radio portrete, pejzaže, a pomalo je krenula i prodaja njegovih umjetnina. Postao je član udruženja slikara, počeo izlagati na kolektivnim potom i samostalnim izložbama. Sad je već sudionik likovnih kolonija i u regionu, a i sam ih organizira. Vodio je i školu slikanja. Bavi se i humanitarnim radom, što mu posebno pričinjava zadovoljstvo. Sretan je kad nekome izazove osmijeh na lice, pomogne ljudima u potrebi.
Art kuća sevdaha smještena je u središtu sarajevske Baščaršije, a 15 godina djelovanja obilježit će raznovrsnim sadržajima planiranim za petak, subotu i nedjelju.
Prema riječima predsjednika Skupštine Udruženja Promokultura Armisa Mašića, otvorenjem su pokrenuli projekt Art kuća sevdaha kao odredište i kao put koji se razvija paralelno u četiri pravca.
Najponosniji su na školske radionice za učenike osnovnih i srednjih škola KS, sad već i iz cijele BiH. Uspostavljaju kulturološke mostove sa sličnim institucijama zemalja regije, Evrope i svijeta. Na njihovu inicijativu, otvoren je i muzej sevdaha u Čikagu, formirano je nekoliko kulturno-umjetičkih društava. Tu je i prikupljanje arhivske građe, svega vezanog za sevdalinku pa i kompletnu kulturnu tradiciju i baštinu naroda Bosne i Hercegovine. Organiziraju i večeri sevdaha, promocije knjiga, izožbe slika. Za 15 godina djelovanja organizirano je više od 200 večeri sevdaha, nastupili su mnogi muzičari i interpretatori.
Art kuće sevdaha nudi protok kroz historijski prikaz razvoja sevdaha, u muzejskoj postavci predstavljeni su određeni predmeti, nagrade i dvojezične biografije tekstopisaca, aranžera, interpretatora koji su ostavili značajan trag u sevdahu. Zatvorena bašta Art kuće sevdaha sadrži gastronomsku ponudu, na bazi domaćih proizvoda spravljenih po tradicionalnim recepturama.
(Fena)
