Šećerna bolest kod žena značajan je rizik za nepovoljan ishod trudnoće. Ona može ugroziti zdravlje trudnice i njenog djeteta te je izuzetno važno osvijestiti značaj ove bolesti.
Značajno raste
U trudnoći treba razlikovati: preegzistentnu šećernu bolest, novonastalu šećernu bolest i trudničku šećernu bolest (gestacijski dijabetes).
Gestacijski dijabetes je dijabetes koji se prvi put dijagnosticira u trudnoći. Oko 7 posto trudnica ima gestacijski dijabetes, a učestalost posljednjih godina značajno raste. Najčešće nastaje u drugom tromjesečju trudnoće. Vrlo je važno na vrijeme dijagnosticirati gestacijski dijabetes zbog mogućih komplikacija koje može izazvati i kod majke i kod ploda.
Trudnice vrlo često nemaju klasične simptome šećerne bolesti, kao što su umor, učestalo mokrenje, žeđ, nesvjestica, glavobolja, pa su zbog toga planske kontrole šećera u krvi tokom praćenja trudnoće vrlo važne. Preporučuje se svim trudnicama koje spadaju u rizičnu skupinu da učine skrining za šećernu bolest pri prvom prenatalnom pregledu.
Dijagnoza gestacijskog dijabetesa postavlja se mjerenjem nivoa glukoze u krvi. Pri prvoj kontroli potrebno je izmjeriti glukozu natašte, nasumično tokom dana ili tromjesečni šećer. Ako su vrijednosti natašte više od 7 mmol/l, slučajnog nalaza glukoze više od 7,1 ili HbA1C više od 6,5, postavlja se dijagnoza manifestnog dijabetesa te se tada trudnica prati i tretira kao da već odranije ima šećernu bolest.
Radi se i OGTT te, ukoliko su vrijednosti natašte više od 5,1 mmol/l, nakon jednog sata više od 10 mmol/l, a nakon 2 sata više od 8,5 mmol/l, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa.
Brojni problemi
Trudnice s neliječenim GDM-om imaju veći perinatalni mortalitet, češće rađaju makrosomnu djecu (težu od 4 kg), imaju češće hipertenzivne poremećaje u trudnoći, učestalije su porođajne traume majke ili novorođenčeta, učestalija fetalna/neonatalna hipertrofična kardiomiopatija, neonatalni respiratorni problemi i metaboličke komplikacije te polihidramnij.
Kako se liječi
Osnovno liječenje GDM-a je dijeta koja se temelji na zdravoj i raznovrsnoj prehrani, redovnoj tjelovježbi i kontroli tjelesne težine. Trudnice koje miruju trebaju oko 1.800 kcal na dan, a one koje rade, oko 2.100 kcal/dan. Zdrava prehrana uključuje mnogo voća i povrća, žitarica, izbjegavanje hrane i pića s visokim udjelom šećera, izbjegavanje premasne hrane. Vrlo je važna umjerena tjelesna aktivnost, a najbolja opcija su svakodnevne šetnje. Otprilike 5-10 posto žena s trudničkim dijabetesom ne postiže dovoljno dobru metaboličku kontrolu pa je potrebno dodati peroralnu terapiju ili inzulin.
