Iako su mnogi iznenađeni pojavom guste magle u Mostaru, ipak, Bakir Krajinović, meteorolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu (FHMZ) kaže da na tu pojavu i, uopće, vremenske prilike u dolini Neretve utječe anticiklona.
Iste ili slične vremenske prilike, navodi Krajinović, prema prognozama se očekuju i u narednih nekoliko dana, budući da je prostrana anticiklona diktira vremenske prilike ne samo u BiH, već i širom Evrope.
Stanica za monitoring na Bijelom Brijegu
“Pritisak je od 20 do 25 hPa (hektopaskala) viši od normalnog, i upravo, u takvim okolnostima i takvim prilikama idealni su uslovi za formiranje magle, čak, i na jugu naše zemlje. A, kada govorimo o magli, sa klimatološke tačke gledišta, mjesec januar u Mostaru ima određen broj dana s maglom, a najviše ih je zabilježeno 1983. godine. Tada je u Mostaru zabilježeno, čak, pet dana s pojavom guste magle, što je, također, bilo vezano za anticiklonu i stabilnim vremenskim prilikama, kao što je slučaj i ove 2023. godine. Dakle, magla u Mostaru nije pojava koja nije zabilježena, jeste neuobičajena i ne događa se svake godine, ali u prošlosti je bilo takvih slučajeva”, pojašnjava Krajinović.
Osvrćući se na informacije koje se iznose o tome da je, prema nekim aplikacijama kvalitet zraka u Mostaru loš, Krajinović ističe da je FHMZ uoči Nove godine u Mostaru, na Bijelom Brijegu uspostavio stanicu za monitoring kvalitete zraka. Od 1. januara, kaže, otpočela su i službena mjerenja koncentracije zagađujućih materija SO2, NO2, CO, PM10, PM2.5 i O3.
“Kompletirana je federalna mreža mjernih stanica za kvalitet zraka i na toj stanici je najsavremnija oprema kada je u pitanju ovaj segment naše službe i svi podaci i informacije o polutantima u zraku se uvijek mogu pročitati na našoj službenoj stranici, odnosno, kolika su ta zagađenja”, kaže Krajinović.
Kompletan tekst je na linku
