Muzej Hercegovine Mostar: Lavić predstavio “Semiotiku Bosne”

U odjelu knjževnosti Muzeja Hercegovine Mostar – spomen kući Svetozar Ćorovć upriličena je promocija knjige ‘Semiotika Bosne – Etnofaulizam, nasilje i strah u krivotvorinama hegemonije’ autora prof.dr. Senadina Lavića.

“Knjiga se bavi problemom znakova koji bitno određuju ono što je bosansko, međutim imamo jedan historijski problem da su znakovi svega bosanskog prilično krivotvoreni. Mi se danas nalazimo u ulozi ljudi koji naučnim sredstvima trebaju te krivotvorene znakove raskrinkati i vratiti ih u semantično – pragmatični okvir koji nama današnjima omogućava da konstruiramo svoj budući život”, kazao Lavić.
Znakovi koje smo naslijedili, na primjer, riječ kakva je Bosna, bosansko biće, bosanska historija, bosanska kultura, bosanska zemlja prilično su koruptirani interpretacijama iz Beograda i Zagreba, istakao je Lavić.

“Te interpretacije su bile prilično proizvoljne, netačne i naginjali su jednom izvjesnom ideološkom konceptu iza koga se krila ideja hegemonije nad Bosnom i Hercegovinom ili pokušaja da se Bosna i Hercegovina prikaže samo kao dio srpskog ili hrvatskog svijeta, odnosno Bosna i Hercegovina nema svoju supstancijalnost, nema ništa iz sebe što izvire nego sve svoje što ima ovisno o srpskom ili hrvatskom elementu interpretacije. Mi danas okrećemo ploču i kažemo da Bosna historijski, kulturološki, politički, pravno itd. ima svoju crtu, ima svoju supstanciju, mi smo dužni koji živimo ovdje da čuvamo tu supstanciju. ‘Semiotika Bosne’ je čin, jedan naučno – istraživački čin da se Bosna čuva u njenom historijskom kapacitetu i da se oslobodi od hegemonijskih pokušaja njenog krivotvorenja”, zaključio je Lavić.

Doc.dr. Abdel Alibegović govoreći o knjizi istakao je kako je knjigom “Semiotika Bosne” profesor Lavić otvorio ključna polja koja nastoje problematiku Bosne otvoriti na poseban način.

“Govorili smo o pojmovima etnofaulizam, antibosanstvo, debosnizaciji itd. Sva ta tematika koja je satkana u pet poglavlja ove knjige ide u smjeru da se govori o budućnosti Bosne, da se prevaziđu sve poteškoće koje su pred bosanskohercegovačkim društvom”, rekao je Alibegović.

Prof.dr. Amer Osmić podsjetio je da je posljednja knjiga profesora Lavića prije ‘Semiotike Bosne’ bila ‘Diskurs o bosanstvu’ u kojoj je opisan pojam bosanstva kao političko – administrativnog – integrativnog identiteta svih etničkih skupina u Bosni i Hercegovini.

“‘Semiotika Bosne’ opisuje značaj pojma Bosne i kako je on integrativni faktor za sve tri etničke grupe u Bosni i Hercegovini. Raskrinkava određene dimenzije koje se tiču mitologije koju smo stvorili u našem historijskom prostoru Bosne i Hercegovine. Knjiga je svojevrsni pandan mišljenju onoga što zapravo Bosna jeste, onoga što zapravo Bosna nosi i onoga što bi trebalo, pogotovo mladi naraštaji da pročitaju. Ne kažem da se svi trebamo složiti sa prof. Lavićem, ali on otvara diskusiju i to je ključna stvar, kroz knjigu raspravlja sa onim ko čita knjigu. U Bosni i Hercegovini je čitalačka kultura na jednom iznimno niskom nivou i upravo kroz riječi koje prof. Lavić koristi, mi bismo željeli da povećamo čitalačku kulturu, odnosno da se što više primarno mladih ljudi bavi Bosnom na onaj način kako se i prof. Lavić bavi, a to je naučno – argumentiran način”, istakao je Osmić.

U muzičkom dijelu programa nastupio je Mirsad Pilav s polaznicima škole harmonike iz Jablanice, saopćeno je iz Muzeja Hercegovine Mostar.

(Mostarski.ba)